Le 10 Oktob 2010, dan Lostrali, bann mouvman ekolozis ti lans enn aksion ki zot ti apel « Operasion 10-10-10 » ki finn gagn enn sertin sikse atraver lemond. Aksion-la ti viz pou ankouraz sitwayin bann diferan pei pou pran bann linisiativ ekolozik dan lobzektif pou fors bann diferan gouvernman pran bann aksion pou konbat resofman klimatik (global warming). An 2011, Zourne mondial lor klima ti selebre le 8 décembre 2011. An 2012, finn ena deza plizier Zourne ki tourn apepre lor mem size: le 23 Mars, ti selebre World Meteorological Day, le 22 Avril, finn ena Earth Day, alor ki le 4 Zien, nou finn konn World Environment Day. An omaz ek operasion 10-10-10, sirtou dan sa peryod inter-sezon ki nou pe viv la, nou edision zordi pe propoz detrwa ti parol, dan kad nou proze mini-ansiklopedi (destine pou zanfan) otour nosion klima ek bann lezot tem ki asosie ar li. Se Kovillina Durbarry (etidian UoM) ki pe amenn nou fer sa promnad ekolozik la. (Sours foto: http://www.metrofrance.com/info/journee-mondiale-d-actions-pour-le-climat)
KLIMA
Klima: ala enn mo ki nou tande souvan dan radio ouswa dan televizion, sirtou dan peryod siklonn kot tou dimounn zot zorey kole ar radio. Anou sey get inpe pli pre se ki sa mo-la vedir?
Kan nou koz klima nou pe fer referans ek tou bann fenomenn meteorolozik ki permet konpran leta nou latmosfer. Li inklir tanperatir, degre limidite, lafors divan, kantite lapli, etc., ki ena dan enn landrwa presi e ki dire pandan bann long peryod letan (normalman plizier mwa). Se gras-a nou konesans klima ki nou kapav kone ki letan pou fer demin dan tel ou tel landrwa. Par exanp, kan nou pe (pre-)dir ki: « demin pou fer 15 degre dan Curepipe. »
Term « klima » sorti depi enn mo latin « climatis » ki limem finn forme depi enn mo grek « klima » (kli: lapant +ma: sifix) ki vedir inklinezon Later par rapor ek Soley. Setadir koman ek kifer Later bouze ar Soley. Premie dimounn ki finn dekrir enn klima ti apel Xia Xia Zheng (dan Lasinn, 21em-16em siek avan nou lepok).
Eski letan ek klima mem zafer?
Non, letan ek klima zot de zafer diferan. Letan, li konsern bann sanzman ki arive dan latmosfer pandan enn sel zour (ouswa pandan plizier zour dan enn semenn maximum). Par exanp, kan nou dir : « Pou fer bien fre dan wikenn inpe partou dan lil », nou pe fer referans ek letan. Klima, par kont, li fer referans ek seki pase dan enn landrwa presi pandan enn peryod relativman long, plizier mwa an prinsip.
Klimatolozi
Li bon kone ki nou ti lil resevwar plis ki 8 hr d’tan soley toulezour. Pandan lete lor plato santral, nou gagn apepre 6 hr d’tan soley alor ki lor lakot zot resevwar 7.5 a 8 hr d’tan soley. Dan liver plato santral resevwar 5hr d’tan soley ek lakot 7.5 hr d’tan soley !
Nou apel klimatolozi sians kot etidie alafwa bann fenomenn ki konsern letan ek klima. Bann dimounn ki travay dan sa domenn-la, nou apel zot bann klimatolog.
Koman dimounn fer pou mezir klima ek dekrir li siantifikman? Klima kapav mezire gras-a led de eleman esansiel: tanperatir ek presipitasion (setadir tou seki tom depi lao: lapli, lanez, lagrel, loraz, etc). Avek led sa de eleman-la (nou pou apel zot bann varyab), nou arive fer diferans ant bann diferan tip klima.
Lapli
Nou apel lapli, delo ki tonbe depi lesiel. Li forme gras-a kondansasion ek evaporasion kot lavaper delo dan latmosfer kondanse. Enn fwa li kondanse, li form bann gro niaz. Kan niaz-la vinn tro lour, li komans tonbe par tipti gout delo ki atire par later akoz lafors gravite.
Loraz
Loraz forme kan fer bien so, e kot ena bokou limidite. Se pou sa rezon-la ki ena bokou loraz pandan lete. Li souvan akonpagne par zekler (setadir, enn desarz elektrik dan ler).
Siklonn
Ki ete enn siklonn? Nou apel enn siklonn enn fenomenn kot ena, dan enn zonn presi, enn kantite niaz ki ranpli ek loraz ek lapli ki pe tourn an ron otour enn sant (lizie siklonn-la, kot presion bien ba e kot fer bien kalm). Nou gagn pli bokou siklonn pandan lete akoz delo lamer pli so.
Ena 4 klas ki nou konsidere kan ena enn siklonn dan nou pei:
Klas 1: Se premie staz enn siklonn, 36 a 48-hr avan ki nou koumans gagn rafal 120 km/hr
Klas 2: Sa avertisman-la, li emet kan ena omwin 12-hr avan ki nou gagn rafal 120 km/h, pou ki dimounn kapav pran tou prekosion neseser.
Klas 3: Enn avertisman ki emet 6-hr avan ki gagn rafal 120 km/h
Klas 4: Kan finn ariv sa staz-la, li vedir ki stasion meteorolozik finn anrezistre bann rafal 120km/h (Sours foto: http://business.mega.mu/2012/02/12/giovana-weakening-remained-alert-3/)
Latmosfer
Nou kapav konpran ‘latmosfer’ dan trwa fason:
• Nou kapav konsider li kouma kous ozonn ki antour bann planet ek bann zetwal.
• Nou kapav ousi konsider li kouma sa lanvlop (ble) ki ena otour Later e ki protez li.
• Dan domenn fizik, latmosfer kapav ousi konsidere kouma enn inite mezir ki servi pou kalkil presion latmosfer.
Latmosfer, li bien inportan pou ki bann dimounn, bann plant ek bann zanimo kapav viv lor later.
Eski li vre ki later tourn otour Soley e ki li tourn lor limem an mem tan?
Wi, bann planet tourn lor zotmem an mem tan ki zot pe tourn otour Soley. Se seki nou apel revolision enn planet. Sa revolision-la li amenn plizier sanzman lor bann abitan later ek lor so lanvironnman (lanatir ki antour li).
Zisteman, anou sey konpran kouma revolision later ansam avek inklinezon lax bann diferan pol fini par kree bann sezon.
Sezon
Enn sezon, li enn moman dan lane kot pena boukou sanzman dan klima. Kan sezon sanze, bann kondision klimatik sanze osi. Tanperatir ek lapli kapav ogmante ou diminie, tou depann lor sezon-la.
Dan bann zonn klimatik tropikal, koman dan Moris, ena zis de sezon:
• Lete- <Novam-Avril>: sezon so ek sek.
• Liver- <Me-Oktob>: sezon fre kot ena lapli souvan.
Lete
Lete se enn parmi kat sezon ki nou kapav trouve dan bann zonn kot ena klima tanpere. Li vinn zis apre printan ek avan lotonn. Se pandan sa peryod-la ki fer bien so, e kot nou gagn bokou siklonn. Isi dan Moris, dan sa lepok-la, tou dimounn pou al lamer pou manz enn bon glason rape!
Liver
Dan bann rezion tanpere, liver vinn zis apre lotonn ek zis avan printan. Se pandan sa peryod-la ki fer bien fre e ki dan sertin pei, lanez tonbe. Dan Moris, lanez pa tonbe parski nou trouv dan enn rezion tropikal e se osi dan sa lepok-la ki nou bizin fer atansion pou ki nou pa gagn lagrip!
Kous ozonn
Statosfer : se deziem kous pli inportan ki trouv dan latmosfer Later, zis lao troposfer.
Troposfer : kous pli ba ki trouv dan latmosfer Later.
• « Bon ozonn » ki prezan dan kous « stratosfer » e ki bon pou bann imin parski li protez nou kont bann reyon UV-C (iltra-viole)
• « Move ozonn » ki prezan dan « troposfer ». Li move parski se ler ki nou respire e li kontenir enn konsantrasion plizier gaz toxik.
San kous ozonn, lavi lor Later ferm pa ti pou posib, parski dan bann losean, dan enn sertin profonder delo, bann reyon iltra-viole pa kapav rantre ek afekte lavi soumarin.
Kous ozonn, li enn parti stratosfer kot ena enn bon kantite ozonn. Sa kous ozonn-la, li absorb pli gran parti reyon soley iltra-viole ki zisteman bien danzere pou tou bann abitan later koman bann imin ek bann zanimo.
Efe-d’ser
Later gagn preske tou so lenerzi depi Soley (gras-a lalimier ki li donn nou). Enn parti ladan retourn ver Soley, alor ki enn lot parti absorbe. Trwaziem parti, li transforme dan bann reyon termik (reyonnman infrarouz). Enn parti sa reyonnman infrarouz la, ki prodir par Later, li res anferme dan latmosfer Later gras-a efe-d’ser alor ki lot parti-la, li retourn dan lespas.
Li koman enn laser kot plant legim. Li absorb lalimier Soley ek li gard li andan pou ki bann plant-la kapav nouri zot ek grandi bien!
Efe-d’ser, li enn fenomenn natirel, ki bien inportan pou lavi lor Later. Se gras-a sa fenomenn-la ki nou tanperatir res dan enn nivo rezonab.
Resofman klima
Aktivite imin finn bien boulvers klima pandan plizier siek. Avek enn for konsantrasion gaz efe-d’ser ki zot finn kree avek polision, sa finn provok resofman klimatik.
Li finn provok enn ogmantasion tanperatir lor sirfas Later, lor troposfer ek bann Losean. Malerezman, li enn fenomenn ki nou pa pou kapav arete e avek tanperatir ki pe kontign ogmante, bann gro blok laglas dan Pol Nor ek Pol Sid pe kontigne fonn. Se ki pe pous nivo lamer pou ogmante e se lakoz sa ki bann lours poler pe perdi zot lakaz.
Bann konsekans resofman klimatik lor bann imin ek zot lanvironnman bien inkietan. Si nou pa aret polie nou latmosfer, nou Later pou tom plis malad!
Moris, Rodrig, Saint-Brandon ek Agalega pe osi afekte par resofman klimatik. Bann letid pe montre ki nivo lamer pe monte, ki sezon lapli pe komans pli boner ki abitie e ki pe gagn bokou plis siklonn, tanpet elektrik ouswa gro lapli.
Li bon kone ki Moris pa lwin ar Tropik Kaprikorn, ki vedir ki soley mont pli lao ki lezot plas. Nou enn pei tropikal kot ena bokou verdir. Sa vedir ki an plis ki ena bokou soley, nou gagn osi bokou lapli. Pandan liver (ant Me ek Oktob) tanperatir varye ant 20 degre ek 26 degre lor lakot. Par kont dan lete (Novam-Avril) fer pli so, ant 26 ek 32 degre. Dabitid, divan sorti depi Lest. Li osi inportan kone ki Moris ena bann mikro-klima. Dan Curepipe, kapav pe gagn gro lapli alor ki dan Nouvelle-France, ena gro soley !
Kovillina Durbarry