Share |

Si Rémy Ollier ti vivan…

Zistwar rakonte ki Rémy Ollier finn perdi so papa laz 16an, e parski so fami ti mizer, so mama anvway li aprann enn metie kot enn artisan pou ki li kapav ed so fami. Touzour dapre zistwar, sete enn zenn garson ki ti kontan aprann, kontan lir…. Me akoz nesesite fer marmit bwi, li ti bizin aprann enn metie… e sa ti kapav elwagn li ek lir…. Charles W. Wesley (1921) rakonte ki enn zour, so bourzwa al raport li ek so mama, parski bourzwa la dir, li pa pe aprann travay, li nek pe lir, tou lokazion ki li gagne li nek lir… E souvan li sove li al lakour, li al swiv ban ‘case’ ki ti pase, parski li ti interese ek lalwa. Kan bourzwa la vinn raport li, so mama, dan so koler, pran TOU so liv, li brile ! Nou ti pou kapav dir boukou kiksoz lor sa laksion la, me les nou zis get ki lefe sa finn ena lor Rémy Ollier. Enn kote li ti anvi aprann, me lot kote, li ti kone li bizin travay pou donn enn koudme so mama…. Anmemtan, tou so liv finn brile. Mo pa pou rant dan tou detay so lavi me zistwar dir ki li’nn sey ‘fer bon’ pandan enn ti moman me apre li’nn fer so latet – seki vedir ki sa desespwar ki li kapav finn resanti la, sa difikilte la pa finn aret li! Rémy Ollier ti ena rezilians !
Se sa laspe la ki mo tia kontan gete zordi. Ki kiksoz finn fer ki Rémy Ollier malgre tou difikilte finn kontign anvi aprann, e finn aprann? E ki kiksoz ki fer ki zordi sertin zennfi kreol pa kontign lekol, pa kontign aprann ? Eski sa vedir ki bann zennfi, zennfam kreol pena rezilians ?
Travay ki mo’nn fer pou sa lartik la, li tous enn bann dimoun partikilye, dan enn landrwa partikilye e dan bann sitiasion partikilye. Se sa group dimoun ki souvan nou apel ‘ti-kreol’ e ki  kan nou le politikman korek nou dir ‘les défavorisés’. Mo pa pou rant dan diskision lor term ‘ti-kreol’, mo pe servi li zis pou nou kapav avanse. A okenn moman, sa travay la pe ziz ek ankor mwin kondann kikseswa. Mo lobzektif se zis fer reflesi.
Mo finn intervioue 5 zennfam ki mo bann ansien zelev lor kifer sertin zennfi pa fini zot ledikasion sekonder…

Shirley ek Natacha
2 ladan finn aret lekol parski zot finn tom ansint. Groses prekos enn problem inportan dan sa kominote la. Dan rapor Truth and Justice Commission, zot sit enn direkter lekol ki dir ki bann zennfi pa kontign lekol, parski zot kontan garson e donk zot letid nepli enn priorite. Mo kwar ki se enn konklizion inpe rapid.
Ki bizin fer, ki nou pe fer ? Shirley bien kler, li pa finn gagn ase linformasion lor sexialite. Shirley, ek Natacha ousi dir, ki zot fami pa’nn dir zot ki ‘si zot goute, zot pou gagne’. Natacha li, li dir ki ti ena konferans dan lekol me pa ase : bizin ki bann profeser koz sexialite kouma ‘enn zafer normal’ pou ki bann zenn-la santi zot alez pou dir seki zot pe viv.Natacha dir ti bizin ena enn program ki donn bann zennfi lemoyen swiv enn metod kontrasepsion.
Eski lekol pare pou fer sa ? Eski bann paran pre pou tande ki zot zanfan 14/15an pe bizin swiv metod kontrasepsion anmemtan ki zot pe al lekol ? Eski bann profeser pe gagn formasion pou koz sexialite kouma enn zafer normal pou met zanfan alez ?
E ki nou fer kan enn tifi finn tom ansint ? Toulede zennfam dir ki direktris lekol finn dir zot retourne kan fini gagn baba. Me komdi Shirley, kouma pou retourne ? Kot pou kit ti baba ? Ki led zot kapav gagne ?  Dapre li, li ti pou bon, parexanp ena enn gardri ki gouvernman peye pou permet bann mama la al lekol.

Natacha li, li regrete ki kan li’nn tom ansint, so papa finn al koz ek bann fami garson e finn deside pou fer zot viv ansam. Li li dir ki li ti pou prefer res kot so fami, gagn so baba, apre retourn lekol, parski li ti ena zis 1 an pou li fini.Li ti anvi fini lekol. Me “zot pa’nn le konpran, ki mo ti anvi kontign lekol”.

Jenny ek Kristelle
Jenny, so mama finn mor. Li ti emosionelman frazil e dapre mwa, mem si mo pa sikolog, enn konsekans sa dram la, se so mank de konfians dan limem. Malgre so rev vinn enn otes dan tourism, li finn mank konfians pou ki li kontigne, pou li manz ar li kouma nou dir. Sel zafer li ti pe tande dan so latet, sete, ‘pa reysi, pa reysi, pa reysi’
Pandan ki Kristelle pe fer form 3, so mama finn gagn enn ti baba andikape e li’nn mor detrwa semenn plitar, parski li ti ena enn kanser. E Kristelle dir ki kan so mama finn mor, malgre ki li ti pas so lexame, li’nn bizin res lakaz pou okip so ser. Personn pa’nn dir li fer sa. So gramer ti pe okip ti baba la, me li, li’nn panse ki gramer la pa pou kapav fer sa e donk li pran desision pou aret lekol.
Dan toulede ka, sa 2 zennfam la, pa ariv dir zot soufrans emosionel. E bann dimoun ki otour zot, ki pe akonpagn zot,  pa ariv konpran ki bann dram ki zot pe viv. Sertin kapav dir « be zot ti bizin koze, dir… », me Kristelle dir « Mo’nn panse pou mo dir sa mo Miss, me li’nn res dan mo leker, li pann sorti ! »  
Jenny li dir, « nou ti bizin enn lakonpagnman ki pa met presion, ki ed nou pou nou pa per ». Parski seki zot ti pe viv, ti fer zot per.
Pamela
Ka Pamela kas mo leker.  Parski so profeser finn ‘insilte’ li, li’nn aret lekol. Sa montre ki enn remark ki enn profeser dir kapav kas enn volonte, enn lanbision, rev enn zanfan. Profeser kapav fer enn remark pou li motiv zanfan la me mank konpreansion, mank kominikasion, mank linformasion blok lavenir zanfan. Dan bann literatir akademik, nou koz bann zenn ki ‘at risk’. Mo kwar meyer term kreol ki tradir sa konsep la se: dan dife.
Pamela ti ‘dan dife’ parski langaz ki li ti pe koze ek langaz ki so profeser ti pe koze ti diferan – e mo pa pe koz angle/kreol/franse – toulede parti ti pe koz kreol me zot pa ti pe konpran zot kamarad. Li ti ‘dan dife’ parski li pa ti pe kapav dir so lanbision vinn avokat; li ti ‘dan dife’ parski so ser ek ‘social worker’ dan so landrwa pa ti ena bon linformasion lor si li kapav kontign lekol ou pa. Pamela ankor dan dife parski li pa kone ki dan nou sistem zordi ena posibilite pou enn dimoun aprann andeor lekol; li ankor dan dife parski li dan lakaz enn zourne, nanye a-fer…
Kouma nou pou fer, nou ki dan lekol, pou konpran realite bann zanfan ki nou ena devan nou ? Kouma nou pou fer pou nou sanz nou regar lor bann zelev ki dan dife ? Pou ki olie ki nou kwar zot pena lanbision, nou kree enn sistem kominikasion ki permet zot exprim zot lanbision zot rev?
Mo kwar nou ena boukou pou nou aprann depi sa bann zennfam la.
Sak lane apre rezilta CPE, SC, HSC….,depi plizir lane, dan radio ek television, nou tann boukou dimoun dir ki nou bizin reform dan nou sistem ledikasion, ki reform la finn koumanse, ki li pe fer, li pou fer…. Me nanye pa pe sanze ou…si peu. Me mo kwar ena enn kiksoz ki fondamantalman pa bon dan nou manyer fer pou reform ledikasion : nou pe poz kestion, nou pe demann lopinion bann dimoun ki pe reysi, ki finn reysi dan sistem la, nou pe demann zot vinn dir kouma pou sanz sistem la. Be dapre mwa zot pena repons, zot pa kapav ena repons !Parski pou zot, sistem la finn marse, pe marse! Si nou le vremem konpran kifer sistem la pa bon, nou bizin demann bann dimoun ki pe fel dan sistem la, lerla nou pou gagn enn sans.
Mo’nn koumans sa travay la an pansan ki sa bann tifi la pa finn ena ase rezilians, me kikfwa se lekontrer ki zot pe montre nou ; se zot ki ena rezilians pou sirviv dan enn sistem edikatif ki pa tenir kont zot kiltir, zot sikolozi, zot realite ek zot beswin.
Dapre mwa, si Rémy Ollier ti vivan li ti pou koze, li ti pou ekrir, li ti pou lager, pou liber so bann ti ser de tou sa bann form lopresion ki pe anpes zot viv zot rev e vinn seki zot bizin vini. Kouma Y.Martial dir : « Nou tour aster pou kas nou koko pou invant bann solision adapte a bann problem ki nou bann sanblab pe gagne. »
 PAGE   \* MERGEFORMAT 1
 Sa lartik la baze lor enn kozri ki loter finn done dan l’Institut Cardinal Jean Margéot le  27 Oktob 2012.
 Wesley, Charles H. (1921), Rémy Ollier, Mauritian Journalist and Patriot, The Journal of Negro History, 6 (1), pp.54-65
 Bann nom finn sanze pou gard lanonima bann partisipan
 Martial, Yvan (1995) Rémy Ollier, un libérateur pour les Mauriciens d’aujourd’hui, In Memorial Remy Ollier. 150ème Anniversaire de la mort de Rémy Ollier (1845- 1995), Moka, Mahatma Gandhi Institute