Anou koz parol 105: Koze Zenes!

ARNAUD CARPOORAN

- Publicité -

Sa bann dernie semenn-la, bann zenn nou pei finn souvan dan aktialite, pa touzour pou bann rezon kot met zot an valer, me okontrer kot se sirtou term “violans” ki finn asosie ek zot. Dan edision 105 Anou koz parol zordi, san ki nou pe rod sey trouv okenn exkiz lor sertin konportman zenn ki bizin deplore, nou pe sey kanmem abord kestion-la dan enn perspektiv pli larz kot nou pe sey etablir enn lien ant violans ek problem expresion onivo bann zenn. Si nou gard dan lespri ki sans orizinel term « expression » li ti medikal, kan li ti aparet pou premie fwa an Franse dan 14e siek, apartir mo latin « expressio », ki vedir « aksion kot fer presion lor enn kiksoz pou fors enn zafer sorti », li kapav ed nou konpran inpe seki nou pe rod dir par la. Konpran ki, angro, « expression » ti vedir swagn enn dimounn par lefet ki nou apiy lor enn parti so lekor pou fer enn kor etranze sorti. Se lontan apre, ki term-la finn pran enn sans pli « gramatikal » ek « abstre », kot li’nn fini par vedir « aksion kot enn dimounn liber so lespri par lefet ki li exteryoriz so panse, so bann santiman ek lemosion ataver laparol. Seki bizin retenir isi se lefe liberater ki finn asosie ek mo « expression » depi koumansman so itilizasion, ek par extansion, so lefe pasifikater ousi, etan done, si nou swiv bann gran teori psikanaliz lor sa kestion-la, lien direk ki existe ant seki nou refoule andan noumem ek fason violan kot nou exprim zot parfwa andeor.

……..

Koze pou pa vinn barbar

(Tradiksion, Marjorie Barbe-Munien)

Kan enn zanfan konkerir langaz, li reprodir dan detrwa lane parkour ki bann premie “zom parler”* finn pran boukou letan pou trase. Se zot pa ki li swiv, se bann mem linpas ki li kontourne, se mem lanbision ki li ena. Sak zanfan ki koumans koze, komemor proze imin pou inpoz so panse lor lemond (…) Li servi so kapasite kreasion pou li reponn enn lapel ansestral ki laparol finn lanse. Lor sa semin-la, li pou bizin ena bann akonpagnater ki konpreansif me anmemtan exizan, ki pou montre li bann no-entry me ankouraz li ousi al pli lwin ki bann landrwa ki li kone e kot li konfortab. Parski langaz pa finn fer pou koz ek enn lot momem, enn lot ki pans kouma mwa, ki finn viv seki mo finn viv, ki krwar dan mem bondie ki mwa. Langaz pa finn fer pou koz ar bann seki mo kontan; langaz finn fer, e mo oz dir li, pou koz ar bann seki mo pa kontan, pou dir zot bann kiksoz ki kitfwa zot pa pou apresie, me ki pou permet nou rekonet noumem kouma bann “dimounn ki ena parol”.
Me kan laparol ek lekritir finn perdi zot pouvwar transform pasifikman lemond ek lezot, dimounn trouv lezot mwayin pou inpoz zot mark: zot deforme, zot blese, zot kase parski personn pa oule mor san kit enn tras so pasaz lor later. Laviolans se donk enn konsekans fatal linkapasite dimounn servi bann mo pou met zot panse dan lord. Parski se zis kan bann mo organize dan nou latet ki zot kalme nou panse. Sinon se zis enn dezord, enn tapaz kontiniel ki vinn insiportab ziska ki li exploz dan enn laksion violan. Mouvman kontrole bann mo, pasaz trankil bann fraz retard bann akt; zot donn sans de lintelizans partaz bann mo olie donn bann kou. Dan lonterm se kitfwa mwayin pli efikas ek pli onorab pou briz siksesion infernal bann akt violan ki tou bann stratezi ki pe met an-plas regilierman pa pe kapav arete.
* “homme parleur” dan text orizinal.
Alain Bentolila, Le Verbe contre la Barbarie, Odile Jacob, 2007

Zenes, anou koze!

(Dr Yannick Bosquet, lingwist,
Senior Lecturer, UoM)

“Eh Kam!”, “Ki pe arive parts, serye la?”,“Fouf!, Moundiko-la so 24 ‘feu’!”, “Siloy net!” Si ou pa pe konpran sa bann dialog-la li for probab ki ou nepli fer parti sa kategori ki apel “zenes” la! Bann zenn ena enn fason ki bien partikilie koze, pa parski zot finn anvi atir latansion lor zot ouswa met dan zar, me parski langaz fer parti bann sinbol ki enn dimounn – e dan sa lexanp presi la, enn zenes- servi pou mark so lidantite; ki vedir ousi so diferans, so lapartenans ek enn group; seki ousi vedir so distans depi enn lot group. Parski zot dan enn faz zot lavi kot zot pe rod zot lidantite, bann zenn servi bann sinbol kouma langaz, stil vestimanter ouswa lakoup seve, pou mark zot diferans depi bann adilt ek asosie zot ek bann dimounn avek ki zot ena pli bokou afinite akoz zot group laz.
Sa nesesite mark diferans la fer ki langaz zenes evolie dan enn fason bien rapid. Enn dialog ki popiler parmi enn zenerasion zenn, fini demode apre detrwa lane, zisteman parski li finn rant dan langaz zeneral, ek bann nouvo zenerasion zenes pou rod enn lot fason partikilie pou dir mem zafer. Enn bon lexanp se aparision bann diferan term pou dir ki enn zafer pozitif: “serye”- “top”- “nisa”- “siloy” – “feu”. Souvan bann paran ek bann adilt dezanpare kan zot konfronte ek fason bann zenn koze parski zot pa konpran e zot panse ki bann zenn “malelve”. Anfet, bann zenes kontribie dan prosesis kreasion bann nouvo mo, seki vedir dan vitalite enn lang.

……

Zenes Rodrig, lespwar lavenir Rodrig
(Laura Meunier, Educator, Sosiolozi).

Souvan dan Rodrig nou dir; ‘leve zenn, to lavenir dan to lamin’. Zenn, wi to bizin leve parski lavenir to zil depann lor twa. Kontribision bann zenn dan sosiete Rodrig li bien inportan. Ki li dan sekter akademik, kiltirel ou ekonomik, bann zenn zot reprezant lespwar. Zordi nou pe trouv bokou lexanp zenn ki pe promouvwar zot zil ek boukou fierte; dan milie akademik nou pou koz Emma Perrine ki ti primin dan sekter edikatif onivo nasional; dan domenn lar, nou pou koz Stelio Pierre-Louis ki finn briye onivo nasional ek internasional, kot zordi li pe transmet so pasion ek lezot zenn atraver aktivite School of Art; dan milie sportif, nou enan bokou ki pe milite pou fer pavion Repiblik flote bien ot partou dan lemond. Wi, zenes dan Rodrig enan bokou kapasite pou al bokou pli lwin e se rezilta bann valer ki finn touzour transmet de zenerasion an zenerasion dan kiltir Rodrig: Travay, solidarite, fierte.

………

Ekout mwa

Text par Lionel Lajoie,
Diplome an B.A (Hons) French and Creole Studies

Presion.
Tou lavi inn donn mwa,
Mo pa gagn drwa fane.
Zot pa mem imazinn pwa,
Ki mo ledo bizin siporte.

Malez.
Santiman depasman.
Ilezitimite mo resanti.
Kifer demann mwa otan?
Kisann-la kone kouma reisi enn lavi?

Lavenir.
Zot gat partou, nou ki pou bizin trap pwalon so.
Ki later zot donn zanfan? Ki zanfan zot donn later?
Pena zenerasion mirak, nou ena nou lafors ek nou defo.
Seki bizin, nou pou fer, me move lerer si pe gagn nou sover.

Lespwar
Kot inn arive, pena swa, sinon traka,
Me pa demann nou plis ki ena dan nou bagaz.
Nou pou bizin repar tou zot fraka,
Netway ravaz bann seki ti sipoze nou bann saz.

(L)atansion!
Fer enn pa, dres zorey, ouver lizie,
Avan ki lor to piti to pwint ledwa.
Tann lavwa detres to zanfan ki pe kriye,
Avan to zize, ekout mwa.

Zenes…

Poem par Tenusha Jundoosing,
Educator ek poet

Zenes, si to finn anvi viv
Enn lavi ki les lanprint
Enn sourir, enn lazwa, enn boner
Alor, aret pran sime Lindiferans…
Zenes, twa osi to ena drwa viv
San okenn per ek lakrint
San perdi tomem dan bann lakse koler
San nway twa dan labirint soufrans…
To ena drwa demande
Kifer to bizin pran traka lezot
Kifer to bizin fer zefor?
Si to pa krwar dan seki ena andan twa
Eski sa, li pou fer par bann lezot?
Zenes- kitfwa to pa kone, tomem pli for
To ena don pou aport mirak otour twa…
To ena lapousier zetwal dan to nam
Ek freser enn zardin natirel
Dan to lespri…respir to lidantite
Avoy enn lame, gete ki to kapav fer
Toultan to pa pou brile ek mem laflam;
Zour zenes anvole-kouma trase enn larkansiel
Bann pli vie ki twa pena to vitalite
Me twa- to ena kouraz pou fer
Seki to anvi, dimal ou dibien
Obzervater indiferan ou misterye mazisien
Res dan to ti kwin dan lindiferans
Ou tous lavi dimounn ek fer to prop priz-konsians…
© Tenusha (16.05.19)

- Publicité -
EN CONTINU

l'édition du jour