Zourne Internasional (UNESCO) Souvenir komers esklav ek so abolision selebre dan lemond sak 23 Out. Dan Moris Mize Interkontinantal Esklavaz pe propoz enn seri aktivite (19-23 Out) bien interesan otour ‘Remembrance as a means of reparation’ . Bann serser ek aktivist depi diferan pei dan network British Black Studies finn gagn invitasion pou asiste 22 Out enn konferans par Guilaine Kinouani, sikolog ek group analyst, fondatris Race Relations. Tit so konferans apel: ‘Remembering without Remembering: the Kongo, enslavement, absence, presence, resistance’. Apartir lide prinsipal Guilaine Kinouani otour ‘remembrance’ mo pou analiz kontex Moris ek se komsa ki finalman mo finn ariv donn mo lartik tit : ‘Reparasion Pou Souvenir ki na pa kapav rapel’.
Dorothy Kuya Slavery Remembrance Memorial Lecture
Konferans ki Guilaine Kinouani pe done tom sou Dorothy Kuya Slavery Remembrance Memorial Lecture. Dorothy Kuya (1933-2013) ti enn fam, nwar, aktivist drwa imin bien koni dan Liverpool. Li ti kree avek bann lezot kamarad enn lorganizasion ki apel Teachers Against Racism, ek li ti sekreter zeneral National Assembly of Women dan Liverpool. Donk pou 23 Out British Black Studies pou mark zourne internasional UNESCO par fer memwar enn fam ki finn konsakre so lavi kont bann sekel lesklavaz-rasism, inzistis ek opresion ki sibir par bann enslaved people descents. Zourne 23 Out li pa enn memwar fize dan lepase me li get sitiasion dan lavi zordi. Nou konpran lerla ki fer bann organizater finn invit Guilaine Kinouani, koni pou so travay resers dan domenn linpak sikolozik sekel lesklavaz. Guilaine Kinouani finn piblie de liv bien interesan. Enn apel Living while Black (2021), ki ekzaminn bann lexperyans rasism ki dimounn gagne dan lavi ek liv-la ofer enn terapi pou sirmont sa kalite
tromatism-la. So deziem liv White Minds (2023) montre kouma bann striktir sosial ek sishik krwaze (intersect) pou reprodwir Whiteness ek bann inegalite ek violans dan lavi toulezour. Nou kapav konpran isi Whiteness kom enn form ideolozi ki enn group kapav inpoze de par so pouvwar ekonomik ek politik. Alor si nou pran tit konferans Guilaine Kinouani li pe dir nou ki “remembering without remembering” – setadir nou fer souvenir ennn kitsoz ( = komers esklavaz ek esklavaz) san ki nou mem kapav rapel. Li difisil pou souvenir rapel fasilman kouma komers esklavaz, lesklavaz limem ti ete. Li enn konba prezans (zot ti la) kont labsans (nou pa ti la). Li enn form rezistans ki nou devlope. Guilaine Kinouani dir sa pou bann pep Lafrik Santral (Kongo) : “Outside of our conscious awareness, and despite a collective act of ‘forgetting’, the Kongo persists. It is ever-present in the mist of its absence’. Kapasite rezistans imin pli for kont tou tantativ pou efas lepase. Donk, Leta ek sosiete an zeneral ena enn devwar pou rod bann manyer pou repar sa souvenir trazik-la. Se koumsa ki koze reparasion inn vini. Sa koze-la finn pran enn dimansion internasional. Pe ena bann aksion konkre ki pe fer pou amenn diferan form reparasion.
Linion Afrikenn
ek Reparasion
An 2025 Linion Afrikenn finn adopte tem ‘Zistis pou bann Afriken ek bann Pep Desandan Afriken a traver reparasion’. Zistis reparatris li enn eleman inportan dan prosesis dekolonizasion pou Organizasion Inite Afrikenn (ex-OIA) ti kree an 1963. Li res depi sa lepok-la enn pwen santral lor lazanda Linon Afrikenn ( ex-OIA). Bann mezir reparasion li viz intervenir dan tou problem ki enn violasion draw imin. Sa konpran alafwa bann mezir materyel (ekz. konpanasion finansie, rekiper later dan bann ka deposesion, restitision bann propriete kiltirel ki finn spolie par bann kolonizater) ek bann mwayen sinbolik ( ekz. prezant pardon ofisiel, komemorasion piblik , ek pibilikasion bann resers istorik). Donk reparasion li pa zis koriz bann erer dan lepase. Li demann enn lapros global kot bizin atak bann defi dan lavi zordi ki afekte plis bann Afriken ek bann pep desandan Afriken. Linon Afrikenn dir ki sa bann defi la konpran : sanzman klimatik, diskriminasion rasial sistemik, explwatasion ekonomik, ek marzinalizasion. An 2021 Battle Group Report ( ki lager pou konpansion finansie) dir ki bann dega koze par esklavaz transatlantik li sifre otour $100-131 triyon. De so kote, African World Reparations and Repatriation Truth Commission dir an 1999 ki dega finn kout otour $777 triyon. Dan Moris kestion reparasion/konpansasion res enn konba lezitim
ki bizin kontigne ek soutenir. Nou finn sirtou avanse lor memwar kom enn form reparasion.
Travay Memwar
Dan invitasion ki Mize Esklavaz Interkontinantal finn anvwaye nou aprann ki ant 1845 ek 1847 pandan so vwayaz dan Bourbon ek Maurice, Eugène de Froberville inn interviewe ant 300 ek 350 Afriken depi Afrik de les. Li finn fer koleksion moulaz zot vizaz inik ek ena tou detay lor zot langaz, kot zot sorti, ki zot kiltir, eks. Mize pe konsakre enn lasal a bann bis Froberville. Alor ki nou finn toultan koz listwar esklavaz avek bann sif, dat, map ek lezot form dokimantasion, avek koleksion Froberville (osi bien so bann maniskri, not travay, eks) nou kapav met enn visaz lor bann dimounn ti finn viktim esklavaz. Sa li fer enn diferans enorm. Li repar nou souvenir dan fon nou memwar. Li parey pou bann piblikasion ki nou finn gagne resaman kouma Eugenie, Esclave affranchie de l’Ile Maurice (2025)par Bertrand Fauvette ; Goulous (2024) , Bande desine par Stanley Harmon ou travay enorm resers ki Nicolas Couronne pe fer depi six zan lor Constance Couronne (1824-1891). Dan enn korespondans ki Nicolas Couronne finn anvoy mwa, li dir : « Le Regard de l’Ancêtre Esclave n’est donc pas seulement un récit biographique. C’est aussi une quête : celle d’un homme qui, deux siècles plus tard, tente de redonner voix et dignité à une enfant arrachée à son île et à son identité ». Sa kestion dinite li osi poze dan enn manyer profon pou dan Moris. Li sirtou vinn depi kominote Kreol.
‘Premie Nasion’ dan Nasion Zini
Li interesan fer ressortir ki pou 115ziem sesion Committee for Elimination of Racial Discrimination (CERD) Nasion Zini ( 22 Avril -9 Me 2025), Raporter Spesial pou Moris lor kestion racism ek zenofobi, Dr. Ashwini K.P. ti salie Leta Morisien pou inn met sirpie Mize Interkontinantal Esklavaz. Attorney General Me Gavin Glover, S.C, finn osi donn bann eleman informasion inportan. De so kote Me José Moirt, o nom Affirmative Action, ti soumet enn rapor le 15 mai 2025. Dan enn korespondans pli resan ( 31 Ziyet 2025), Me Jose Moirt finn soumet enn dokiman bien dokimante lor nom senn fwa-la enn group ki apel KRAK (Kolektif Reparasion Avansman Kreol). De mezir mazer ki li dimann soutien Nasion Zini se : (i) ki Leta Moris remet resansman etnik (disaggregated data) ek ki rekonet ‘Creole’ kouma enn ethni dan Moris lor baz bann diferan drwa Nasion Zini (ii) ki Nasion Zini donn so soutien pou
rekonet bann Kreol dan mem kategori ki saki nou apel ‘Premie Nasion’ (First Nation). Dan so korespondans KRAK dir : The Mauritian Creole People’s claim to recognition as the First Nation People of Mauritius is firmly grounded in established principles of international law concerning the acquisition of sovereignty, the inadmissibility of the terra nullius doctrine in inhabited territories and the right of peoples to self-identify and maintain their distinct cultural and political existence. (31 Ziyet 2025, J. Moirt, p.8).
Konklizion
Nou kapav dir ki ena enn gran santie ki ouver pou Moris avek tem Linion Afrikenn ‘Zistis pou bann Afriken ek bann Pep Desandan Afriken a traver reparasion’. Enn tel santie bizin materyo, travayer ek enn bon swivi pou avanse.
Dr Jimmy Harmon