ANOU KOZ PAROL NO. 111 – Zourne Internasional Lang Maternel 2020 – Bann lang otoktonn inportan pou devlopman, konsolidasion lape sosial ek rekonsiliasion…

Prof. ARNAUD CARPOORAN, OSK
Chair French and Creole Studies, UoM
Prezidan, Creole Speaking Union
Manb Akademi Kreol Repiblik Moris
ek Akademi Kreol Rodrige

Pou mark Zourne Internasional Lang Maternel sa lane-la, Nasion-Zini finn swazir kom tem: Indigenous languages matter for development, peacebuilding, and reconciliation.” Seki, an Kreol Morisien, nou kapav tradir par: ‘Bann lang otoktonn inportan pou devlopman, konsolidasion lape sosial, ek rekonsiliasion dan enn pei’. Si nou sey dekortik sa sitasion-la, li kapav ed nou konpran inpe plis sitiasion langaz dan nou prop pei.

- Publicité -

Lang Kreol, lang otoktonn nou pei?

Anou koumans dabor par konpran seki vedir ‘otoktonn’. Isi nou finn prefer evit tradir term angle ‘indigenous’ par ‘indizenn’, ki an rezon bann konotasion kolonial ek rasis ki so korespondan franse ‘indigène’ finn sarye ek li dan peryod kot Lafrans ti ena bann koloni, finn vinn enn term anbarasan. Nou’nn prefer term ‘otoktonn’ ki enn sibstiti pli komod ki ‘indizenn’, e ki dayer sorti depi enn lot mo franse’ autochtone’, ki bann Franse zotmem finn trouv pli politikman korek dan realite post-kolonial pour tradir ‘indegenous’ plito ki ‘indigène’. Donk si nou revinn lor nou pwin depar, ki vedir ‘otoktonn?, nou kapav donn kom explikasion: ‘Seki finn pran nesans dan landrwa kot li pe evolie ek grandi’. Si nou raport li ek langaz, li fer referans landrwa kot enn lang finn pran nesans, kot li finn devlope, e kot ankor pe servi li. Dan ka Moris, kan nou get bann sif resansman par rapor ek bann lang ki prezan lor teritwar Moris (ena preske enn kinzenn ki aparet), ena enn sel ki veritableman otoktonn, e se lang Kreol. Tou lezot lang finn pran nesans dan enn lot pei, e ankor pe koze dan lezot pei.

Me ousi lang maternel ek lang nasional?

Me dan ka lang Kreol, li pa zis enn lang otoktonn, li ranpli ousi de lezot kaz. Dabor li ousi lang maternel gran mazorite popilasion (bann dernie sif resansman ki remont ziska 2011, indike ki plis ki 90% popilasion servi li toulezour dan kominikasion, lwin devan tou lezot lang). Me li sirtou lang nasional pei-la limem, par lefet ki li sel veritab lingua franca ki nou ena, dans lesans ki li napa apartenir ek okenn group an partikilie, ki li servi par tou bann konpozant nou popilasion, ki li lor plan sosial, kiltirel ou konfesionel, e ki met tou dimounn lor mem pie egalite enn fwa ki pe servi li.

Ki lien ek devlopman?

Si par ‘devlopman’, nou pe pans sirtou ‘devlopman ekonomik ek dirab’ tel ki li finn dekrete ek dekline sa bann dernie lane-la par Nasion-zini limem, sirtou depi ki li rann piblik so 17 pwin SDG (Sustainable Development Goals), li paret ki pou Nasion-Zini, sa devlopman dirab la pa kapav imazine san ki enn Leta donn linportans ki bizin so (bann) lang otoktonn, sirtou kan zot ousi lang maternel mazorite popilasion ki viv dan Leta-la. Parski li ena enn lien direk ek prosesis inklizion ek enn empowerment popilasion, an partikilie bann ki pa fer parti bann elit ekonomik ek sosial pei-la. Anou rapel lor sa size-la ki an 2017, tem Zourne Internasional Lang Maternel ti: ‘Ver bann lavenir dirab gras-a ledikasion miltileng’ kot laksan ti mete zisteman lor rol lang maternel dan perspektiv realizasion azinda devlopman lorizon 2030 avek so bann 17 Obzektif Devlopman Dirab. 

“Si ena enn langaz dan Moris ki kapav veritableman veikil mesaz lape dan Moris desort ki li tous tou Morisien onivo zot leker, se bien lang otoktonn pei-la. Pou ilistre sa, anou rapel sa zoli ti parol Nelson Mandela lor lang maternel: ‘Si ou koz ek enn dimounn dan enn langaz ki li konpran, ou pe koz ek so latet, Si ou koz ek li dan so lang, ou pe koz ek so leker.’”

Ki lien ek konsolidasion lape sosial?

Li kler kan nou pe koz ‘lape sosial’, nou pe pans sirtou santiman ki dimounn eprouve an zeneral kan zot santi ki ena egalite ek lazistis otour zot, kot pa fer plas pou diskriminasion. Or, nou’nn deza dir lao, ki dan Moris, lor plan langaz antouka, lang Kreol se sel lang ki met tou Morisien lor pie egalite dan ninport ki sitiasion kominikasion kot li ete. Donk si ena enn langaz dan Moris ki kapav veritableman veikil mesaz lape dan Moris desort ki li tous tou Morisien onivo zot leker, se bien lang otoktonn pei-la. Pou ilistre sa, anou rapel sa zoli ti parol Nelson Mandela lor lang maternel: ‘Si ou koz ek enn dimounn dan enn langaz ki li konpran, ou pe koz ek so latet, Si ou koz ek li dan so lang, ou pe koz ek so leker.

Ki lien ek rekonsiliasion?

Kan nou koz ‘rekonsiliasion’, an zeneral, nou pans sirtou santiman linite ki de individi ou de group dimounn kapav eprouve apre ki finn enan enn peryod tansion ou konfli ant zot. Dan enn pei kouma Moris, kot nou finn resi ziska ler servi nou bann diferans boukou plis kouma enn kapital pou fer nou avanse, plito ki kouma enn kontrint ki met nou an-mal ek nou kamarad, li inportan ki nou mezir lasans ki nou ena par lefet mem ki nou ena enn lang ki nou tou konpran, ki permet nou inifikasion, e ki simant nou antan ki enn nasion. Se pou sa rezon-la ki li inportan ki bann institision nou pei akord sa lang otoktonn la, linportans ki bizin.

Kot nou sitie nou dan tousala zordi?

Alor ki nou tou dakor pou dir ki bann premie konba politik an faver rekonesans lang kreol, antan ki enn lang an limem dabor, ek ousi ek sirtou, antan ki lang nasional Moris, remont ziska lepok lindepandans ek bann lane 1970; avek notaman bann aksion inisie par Dev Virahsawmy, Vinesh Hookoomsing, Rama Poonoosamy, mouvman politik MMM, MMMSP, Ledikasyon Pu Travayer, Lalit ek Verts Fraternels, etc., li kler ousi ki se sirtou apartir deseni 2000, ki lang-la finn koumans vremem par gagn enn form rekonesans institisionel dan nou pei. Sa detrwa dat ki nou finn met pli lwin dan enn tablo, kapav ed nou konpran dan enn fason pli direk ki bann avanse finn ena sa de dernie deseni-la dan domenn institisionel. Me li kler ki li pa ase, e ki ena ankor boukou kiksoz pou fer lor sa plan-la pou ki lang otoktonn ek lang nasional nou pei gagn plas ki li merite.

- Publicité -
EN CONTINU

l'édition du jour