Nou lang dan parlman: Patetik !

– Eski nou pou kontinye toler sa ekosistem neokolonial-la ?

- Publicité -

MORIS ZINDABAD

Zordi mo ti demann mo tifi ki ena 15-zan seki li panse lor deba introdiksion nou lingua franka dan parlman. Li pa ti kone ki bann parlemanter morisien bizin exprim zot zis an angle ek franse. Ala so reaksion :
« Patetik sa. Ki ?  Zot gagn onte pou exprim zot dan zot prop lang ?! »
Koumadir finn bizin plis ki 50-tan pou koumans gayn enn konsansis lor sa size-la parmi bann seki sipoze amenn sanzman dan pei. Seki nou kapav souete seki nou pa atann lontan ankor pou ki sa vinn enn realite. Ala explikasyon ki monn sey done :
Souvan dan kontex pos-kolonial, setadir apre 1968 pou nou, boukou ex-kolonize res mantalman kolonize pandan lontan. Nou ena tandans rezet tou seki nou asosie ar nou direkteman. Par kont, nou fier kan nou imit nou bann ansien kolon, dan nou ka se bann dimounn ki resamble bann eropein. Pou aprofondi lor sa size-la, li esantiel lir Frantz Fanon, Jack Goody,  Ashis Nandy, Edward Saïd ou Ali Shariati.
Ena bann ti lespri ki panse ki nou langaz morisien pa « neutre » parski nou osi apel li kreol (ki enn kominote mari stigmatize). Ena mem trouv nou lang vilger. An fet, letiket, savwar-viv ek savwar-fer pena gran soz pou fer avek kouler lapo ek mark loto par exanp. Wadire kan nou bann parlemanter exprim zot an angle ek franse se toultan parfin zasmin ki sorti depi zot labous – li preferab nou inior lapolis aksan ek lapolis gramer isi. Seki pli grav, se bien rar ki nou parlman pa zis enn bwat tapaz ki pena gran kontribisyon dan lavansman nou byenet.
Finalman seki pase dan parlman konsern kisana ? Li kler ki se pa sitwayin morisien ki sib. Sa se enn lot eritaz pos-kolonial. Ena lespri septik mem panse ki ena politisien kontan si zot pa exprim zot an morisien dan parlman. Koumsa boukou Morisyen res kouma zako dan lamizik pandan ki zot zot kapav kontinie manz banann dan de bout. Eski nou pou kontinye toler sa ekosistem neokolonial-la ? (moriszindabad.blogspot.com)

- Publicité -
EN CONTINU

l'édition du jour