The Crescent Moon – Rekey Poezi Tagore

KARVESH GOPAUL et KAVINIEN KARUPUDAYYAN

Parey kouma artis pint servi kouler pou les so limaziner anvole, poet kares mo avek so plim, ti-pa ti-pa li lite, li tonbe e li releve. Lerla li poli e li frikase pou donn nesans poem. Poet bizin konn gete kouma fotograf ek ena zorey finn kouma mizisien. E si li ena lasans so poem travers letan, tous leker plizier zenerasion lekter e vinn imortel. Rabindranath Tagore (1861-1941) enn gran poet ki finn mars lor Mama Later ek ki finn kit boukou tras lor so pasaz. Enn bizou ki li finn lege se Gitanjali pou lekel li finn gagn Pri Nobel Literatir an 1913. Me ena ousi lezot bote text ki res malerezman dan fin fon sa gran losean ki apel Literatir. Parmi ena The Crescent Moon piblie an 1913 ek Stray birds piblie an 1916. The Crescent Moon enn rekey poezi lirik ek poezi an proz. Dan laplipar poem ki trouv ladan, Rabindranath Tagore pe evok lamour ant enn mama ek so baba, ki manier li evolie atraver letan kan baba-la pe grandi avec zimaz Mama Lanatir prezan touletan. Dan poem ki nou finn tradir intitile Authorship, nou retrouv enn konversasion ant mama ek baba lor papa so travay antan ki ekrivin. Baba-la rezet langaz Papa ek so lotorite avek enn preferans pou zistwar ki mama rakonte e limaziner a lakel li fer apel. Ena ousi kestion zwe akot baba-la santi ki adilt trouv zwe kouma kiksoz ki negatif. Par exanp kan baba rod fer enn bato papie, mama kriy ar li. Li trouv sa revoltan ek demande kifer papa kapav gaspiy montagn lor montagn papie alor ki li pa kapav fer enn bato papie? Ena plizier lezot kestion ki Tagore pe poze atraver poem ki nou finn esay tradir dan nou langaz maternel parski li domaz ki enn gran poet kouma Tagore preske wit deseni apre so lamor res ankor ondire ranferme dan so langaz maternel Bengali mem si limem finn fer zefor pou tradir so prop travay an Angle. Tagore apartenir a limanite e bizin kas barier ant bann langaz pou fer so poezi anvole bien lao dan lamizik divan.

- Publicité -

Enn tradiksion lib Rabindranath Tagore so poem Authorship an Kreol Morisien:

Mama,
ou dir ki papa ekrir liv lor liv,
me seki li ekrir mo napa arive konpran.
Li ti pe lir pou ou tout o long lasware,
me eski ou finn reisi konpran seki li ti pe rod dir?
Komie zoli zistwar, mama, ou kapav rakont nou!
Kifer papa pa kapav fer parey mo dimann momem?
Eski zame li pa finn tann zistwar Zean, Fe ek Prinses depi so mama?
Eski li finn bliye tousala?

Souvan kan li tarde pou al bengne
ou bizin al kriye li enn santenn fwa.
Ou mem atann ek gard so manze so,
me li kontinie ekrir e li bliye.

Si arive mo al zwe dan lasam papa ou vini ou lev lavwa ar mwa ou dir,
“Ala enn zanfan malelve-la!”
Mwind ti tapaz ki mo fer
ou dir, » Eski to pa trouve to papa pe travay?  »
Ki plezir papa gagne ar lekritir?

Kan mo pran papa so plim ouswa kreyon ek mo ekrir lor so liv kouma li fer a,b,c,d,e,f,g,h,i, kifer enn lakoler pran ou?
Enn mo pa sorti depi ou labous kan papa ekrir.

Kan papa gaspiy montayn lor montayn papie, sa pa fer ou nanye mama.
Me si selman mo pran enn paz pou fer enn ti bato papie, ou dir,
“Zanfan o! Ala ou bitor-la!”
Ki ou panse lor gaspiyaz ki papa fer?
Kan li gaspiy papie lor papie avek bann
pwin nwar toulde kote?

- Publicité -
EN CONTINU

l'édition du jour