Prof. Arnaud Carpooran, OSK
Le 6 Avril 2023, Moris antie finn aprann avek tristes depar enn parmi nou bann pli gran reprezantan ek port-parol sega morisien: Serge Lebrasse. Serge Lebrasse finn pran nesans le 25 Zien 1930 dan Rose-Hill. Li finn fer parti ziska zordi, apre zenerasion Ti-Frer, bann sinbol vivan bien for patrimwann morisien, dan domenn sante ek lamizik kreol.
Le 19 Oktob 2013, setadir 10 an dan detrwa mwa, Anou Koz Parol (AKP) ti konsakre so 94em edision lor lavi Serge Lebrasse ek detrwa so bann gran sikse. De edision apre, setadir dan so edision 96 (ki ti sorti le 2 Novam 2013), nou ti refer enn zoom lor li, apre so partisipasion dan Latelie ki Creole Speaking Union (CSU) ti finn fek organize dan Liniversite Moris (UoM), dan kad 30em Laniverser Zourne Internasional Kreol (ZIK).
Pou rann li enn dernie omaz, nou pe prezant dan nou edision zordi, de extre ki sorti depi sa de nimero-la, ek enn pli kontanporin ki pe prodir par enn group ansien etidian UoM. Premie extre sorti depi edision 94, e li enn temwaniaz ki ti prezante par Stéphanie Sevatheama, ki ti enn etidian UoM an 2013, e ki ti finn gagn lokazison travay lor Serge Lebrasse dan kad enn so bann proze dan kour Kreol. Deziem extre sorti depi edision 96, e li ti signe par Marjorie Desvaux, Vis-Prezidant CSU, ki ti finn bien touse par bann propo bien emouvan ki Serge Lebrasse ti prononse dan kad ZIK-2013 ki CSU ti organize sa lane-la, e ki rann piblik lemosion ki li ti resanti. Trwaziem temwaniaz, li pli kontanporin. Li finn ekrir par Christophe Roquelor, me li pe koz lor nom enn group etidian ki ti zwenn Serge Lebrasse ansam an 2020, dan kad enn proze.
***
Detrwa detay lor lavi Serge Lebrasse
(Stéphanie Sevatheama, ex-etidian UoM,AKP-94, 19 Oktob 2013)
Serge Lebrasse, se dabor enn parmi bann artis ki pli apresie dan peizaz morisien ek mem internasional. Se osi enn artis ki finn kontribie boukou pou valorizasion sega ek devlopman lamizik morisien. Li loter plizier sega ki finn rant dan patrimwann nasional. Parmi ena « Madame Eugène», « Mama zordi mo ale », « Moris mo pei » ek enn bann lezot tit. Lor plizier tit, li finn kolabor avek bann lezot artis (kouma Linzy Bacbotte pou « Moris mo pei). Pourtan, malgre so reisit mizikal, li finn res enn dimounn sinp. Tou seki finn kotway li dan Plaisance konn Serge Lebrasse kouma enn dimounn ki finn res ordiner. Dayer, se dan so lakaz mem ki li finn resevwar nou avek enn gran sourir pou rakont nou so lavi.
Enn lanfans difisil
Papa Serge Lebrasse ti enn clerk ek so mama ti enn fam-o-fwaye. Tou ti deroul korek ziska laz 9 an kot li perdi so papa. Se enn veritab sok ki li pase e kot tou sanze pou li. Tonbe-leve, malgre tou, so mama arive trase-koupe pou resi anvoy li lekol. Mme Lebrasse ti bat-bate avek travay modis pou kapav donn li so neseser parski pansion ki ti pe gagne sa lepok pa ti fasil pou zwenn le-de-bout. Kouma li ti enn zanfan ki ti kontan aprann, li finn gagn enn labours pou so Junior. Me enn maladi fer li alite pandan sis mwa kot li finn fini par perdi so labours. Detrwa lane pli tar, Serge gagn travay kouma gard forestie Quartier Militaire kot li fer konesans Alphonse Ravaton, alias Ti-Frer. Inpe pli tar, letan larme rekrit dimounn, san ezite li degaze fer so bann demars pou li ale. Trwa-z-an pase ek an 1951, apre so demobilizasion, li retourn Moris, kot li resi gagn enn travay kouma profeser dan lekol gouvernman.
Pasion sega
Pou Serge Lebrasse, sant sega se dabor enn pasion. Depi tipti deza, li ti kontan sant-sante dan bann fet lekol, bann fancy-fair ek bann lezot plas kot ti ena tamtam. « Depi mo tipti mo ti kontan sante, mo ti pe sant pou Music Day dan lekol ek bann lezot spektak ». Dan so zenes, li ti pe repran bann sante eropeen an-vog san panse ki li ti pou sant sega enn zour. « Mo’nn koumans sant sega letan mo finn konn Ti-Frer dan Quartier Militaire kot mo ti pe travay gard forestie, nou ti kontan pran enn ti plezir sant sega otour enn ti dife dan aswar. Nou ti souvan pe sant bann sega tipik me zame ti sant li an piblik ».
Inpe lane pli tar, letan li rant Moris apre peryod larme, li koumans sant dan Police Band dan Plaza. « Ti ena enn gran lafoul ki ti vinn get nou zwe lamizik, ek sega ti bien apresie malgre ki li ti enn laont pou sant an Kreol sa lepok-la. Li pa ti osi respektab kouma bann sante eropeen. »
Parmi lafoul ki ti pe ekout li, ti ena proprieter magazin Venpin Rose Hill ki ti trouv li sant bien. Par-laswit, li finn anrezistre enn premie sante. So vre sikse mizikal koumanse ek sante Madam Ezenn ki finn fer li vinn bien popiler dan Moris.
« Madam Ezenn, mo ti sant li par plezir. Li pa enn sante ki mo finn ekrir lor enn dimounn an partikilie. Mo linspirasion ti vinn enn kout koumsa. Mo ti anrezistre li kot magazin Venpin, Rose-Hill. Enn zour mo ti pe pas Port Louis ek mo’nn trouv enn gran lafoul ek letan mo koste pou gete, mo tann mo sante ek dimounn ti pe bien kontan pou ekout sa ».
Letan dir
Me kouma li ti enn profeser lekol gouvernman, so sikse ti mal interprete. « A lepok, dimounn ti bien onte pou koz kreol. Dan lekol ek mem aster-la, nou ankor tann dimounn dir : ‘Pa koz Kreol, to fer nou gagn onte la. Kouma enn boug ki enn profeser lekol gouvernman, kapav sant an Kreol ek sant sega anplis?’ Sa ti bien kontroverse ».
Me ale-ale, li’nn kapav fer fas tou sa bann problem-la. Li’nn tir sante apre sante. Li dayer premie segatie ki finn koumans fer bann tourne deor kouma par exanp Canada, Lerop ek Larenion pou promouvwar sega, leritaz morisien.
Distinksion
Si Serge Lebrasse enn gran santer sega, li ousi enn dimounn ki finn dekore plizier fwa dan so karyer. Dabor pou so bann servis dan larme; answit, pou rol ki li’nn zwe dan konba pou rekonesans ek promosion sega ek kiltir morisien. Enn parmi so bann distinksion ki fer so fierte, se meday MBE (Member of the British Empire) ki li finn gagne an 1976.
***
Enn ti temwaniaz lor de moman emosionel for sa zourne-la
(Marjorie Desvaux, Vis-Prezidant CSU, AKP-96, 2 Novam 2013)
+
Tou dimounn ki ti dan R. Burrenchobay Lecture Theatre, Liniversite Moris lindi 28 Oktob 2013, finn viv de moman extremman for. Premierman, parski, tou bann seki ti la finn gagn lasans asiste lansman Spellchecker Kreol Morisien. […] Answit kouma tou dimounn ki ti prezan dan deziem parti lazourne, kot ti ena enn esanz lib ant plizier artis ek profesionel langaz (Sandra Mayotte, Henri Favory, Bruno Mooken, Lindsey Collen, Serge Lebrasse ek Yoan Catherine […]) avek lasal, mo’nn extra emosione kan Serge Lebrasse finn pran laparol.
Moris antie ti bizin inn tann sa! Sa boug-la ek so fami finn pey mari ser so langazman anver sega ek langaz kreol. Zordi kan nou pe ekrir, konpoze, sante, fer diskour, nou pa realize ki kantite bann GRAN dimounn avan nou finn travay. Enn lexanp devouman ek perseverans exsepsionel ki nou tou bizin kontign rapel. Enn extra lankourazman pou kontign fer travay ki nou pe fer parski tou larm ki finn verse donn ankor plis valer nou langaz. […]
De moman. Enn ki rakont nou pase, enn ki ekrir nou lavenir. Ala exakteman seki langaz Kreol ete pou nou e li bon ki lazourne internasional finn rapel nou sa.
***
Tonton Serge
(text par Christophe Roquelor lor nom detrwa etidian UoM zenerasion 2020)
Mo rapel le premie Desam 2020, Shekina Parson, Rajnee Imrith, Rose Armand ek momem debark lor Rose-Hill pou al get Tonton Serge ek so madam. Kan li ti pe rakont nou so bann lexperyans, mo’nn trouve dan so lizie kouma sa ti pe rann li ere. Mo finn extra apresie so pasion imortel pou lamizik.
Mo trouv li kouma enn artis inik, enn lezand pou nou kiltir; pa parski li’nn resi ariv sa laz-la me parski so stil ti zis pou li. Azordi boukou zenn artis pa pe vremem rod sa kote otantik la, sa zafer ki rann zot diferan ar lezot la. Tonton Serge ti ena li. Dayer mo rapel kan li ti dir nou kouma so lavi ti konsantre lor 3 gran kiksoz : sante, danse ek lamizik an zeneral.
Plizir fwa li’nn rakonte kouma zot ti pe fer repetision dan so lavarang. Bann vwazin ek boukou dimounn ti pe vinn gete, ena ti pe mont lor pie tou, pou kapav asiste sa spektak-la.
Li ti pe rakont so pase avek enn leker zwaye, mwa mo ti pe ekout li avek enn santiman nostalzi. Mo kone ki mo pa pou gagn lokazion viv sa mwa. Viv lamizik kouma bann dimounn lontan, ki pe kit nou enn par enn.
Li ti kone selma, ki so lamizik pou res vivan.
So leritaz mizikal finn bien tous mwa ek sirtou, mem dan so vie zour, li ti resi fer nou riye.
Lamizik Serge Lebrasse finn mem fer lobze enn resers iniversiter. Rajnee ti profit sa zoli moman-la pou anbeli so proze ki finn permet li gagn so degre.