Remars lor zot pa

BLACKWELL LOUIS ek ZAINAB SOYFOO*

- Publicité -

 

Mo ti trouve dan 1 somey lwintin,

1 bann rev ki’nn reste ziska gramatin,

Dan 1 reyon soley, lavwa nou zanset ki pe rezone, pe dir:

Onor nou memwar,

Komemor nou zefor,

Rememor nou listwar,

Restor nou folklor.

Kouma lapintir ki fane lor 1 tablo,

Kouma de lezel ki bate lor enn zwazo,

melanz pinso depi tou kiltir,

pou rann omaz a travayer angaze ki’nn azout zot kouler.

Zot inn vinn depi plizir peizaz;

Diferan nom, diferan vizaz.

Zot inn vinn kouma kouli, ena kouma esklav;

diferan kiltir, diferan langaz.

Met tou ansam,

Anou penn enn tablo vivan,

Ar palet lapintir ki navige dan nou losean…

Si yer, prizonie pa ti debat deryer baro,

zordi pena nou naz kouma pwason dan dilo.

Dan kontrint, sakenn inn amenn so pier a ledifis.

Pou konstrir lil moris, inn demann zot boukou sakrifis.

Wi, nou rasinn konekte kouma 5 ledwa dan 1 lamin;

non, nou pa etranze.

Selebre nou diferans ek nou similarite, parski nou

                                                               kiltir melanze.

Aster, nou lapenn inn ale, nou somey inn kase,

Me nou touzour pe tann alarm nou zanset pe sone, pe dir:

Onor nou memwar,

Komemor nou zefor,

Rememor nou listwar,

Restor nou folklor.

Wi, inn ler pou retras nou pase pou fer sans nou fitir.

Parski nou pla lipie inn poze lor enn ta souvenir.

Vagrant depot pa zis enn plas pou fer depo de zerb,

Me enn laglas kot nou fer nou prop dekouvert.

Anou koz parol zordi:

Depi Maybour pou vinn Porlwi,

moniman lor moniman fer temwagnaz,

Montagn Lemorn enn sinbol prinsipal dan nou peizaz.

Bann latour ek bann for,

dan kat kwin pei lor sak rebor,

ena vestiz kontribision bann-la zot zefor,

enn leritaz simante ar laswer ek lekor.

Anou rapel de zot,

Parski

Sant Mandela li rapel;

Apravasigat li rapel;

Vie Granpor li rapel;

Vilaz Pamplemous li rapel.

Eski nou nou rapel?

Eski zot zot rapel?

Wi, ki zot ti pou dir:

(Ansam ek nou), zot ti pou dir…

Onor nou memwar,

Komemor nou zefor,

Rememor nou listwar,

Restor nou folklor.

Asterla, instrir nou de nou bann tradision a traver

                                                                    integrasion.

Inklir bann zenn parski propriete kiltirel se enn konba

                                                                    interzenarasion.

Anou promouvwar nou bann sit ek nou bann moniman.

Anou prezerv nou listwar, se nou nasion so fondman.

Nou bann zanset ti Indien, Afrikin, Aziatik, Malgas ek Eropeen,

Me zordi, nou tou nou Morisien.

Nou pavion kat kouler; nou pep tou kouler; nou fet nou

kiltir o pliryel parski zordi nou tou nou Morisien.

Bann-la inn ale,

Me zot lanprint inn reste.

Sak pier ki’nn taye,

sak soupir, sak refle,

zot inn fasonn seki nou’ete,

aster zot pe pas nou le rele.

Anou remars lor zot pa,

Kontign ekrir lor zot paz,

Zordi, nou ki pe tini flanbo,

Dime, twa ki pou lev li lao…

Dan nou batman leker, ena nou bann zanset zot leko,

anou rann zot fier,

pou ki finalman zot kapav repran zot repo:

Parski nou, nou pou kontign onor zot memwar

Komemor zot zefor

Rememor zot listwar

Restor zot folklor

* Ekrir par Blackwell Louis ek Zainab Soyfoo pou lazourne internasional bann moniman ek bann sit selebre an avril

- Publicité -
EN CONTINU
éditions numériques