Anou Koz Parol-118 – Gro-plan lor lekritir siantifik an Kreol

Prof. Arnaud Carpooran, OSK (Prezidan, Creole Speaking Union)

Dan nou edision Anou Koz Parol zordi, nou pe met prozekter lor trwa gagnan premie konkour lekritir text siantifik an Kreol ki Creole Speaking Union ti organize lane dernier. Zot nom: Lindsay Dhookit (ansien Lecturer UoM kote informatik), Krishna Pentayah (aktielman etidian UoM kote Mechanical Engineering) ek Mm. Amena Bibi Rosun (ansegnant Fiziks kolez Hamilton Boys). Bann manb ziri pou sa konkour-la ti: Dr Dinesh Somanah (aktielman Direkter Université des Mascareignes ek ansien Lecturer UoM ), Dr Pascal Nadal (aktielman Direkter Adzwin ek responsab pastoral skoler ek formasion dan SeDEC ek ansien Lecturer MIE) ek Associate Professor Dr Fawzia Narod (Lecturer MIE kote Sians). Nou pe donn laparol zordi Prezidan Ziri ek nou trwa gagnan pou sa konkour-la. Mo les zot apresie.

- Publicité -

Komanter depi Prezidan Ziri

(Dr Dinesh Somanah, Direkter Université des Mascareignes)

Nivo konpetision pou sa konkour-la ti bon e nou finn gagn, pou trwa text ki finn prime, bann deskripsion an Kreol lor bann fe siantifik ek teknolozik, me ousi lor bann konesans siantifik debaz ek bann lalwa lanatir.

Text Lindsay Dhookit, ‘Anou fer enn Teleskop » ki finn sorti premie, donn nou enn deskripsion presi lor kouma kapav konstrir enn teleskop optik apartir bann mwayin ridimanter. Li propoz ousi enn deskripsion rapid lor detrwa lobze bien koni ki kapav trouve dan lesiel dan rezion lemisfer Sid. Li paret ki text-la finn pran form apre ki finn ena enn zefor siantifik reel pou konstrir enn instriman avek enn presizion remarkab pou satisfer kiryozite tou dimounn ki kontan obzerv bann obze dan Liniver, sirtou dan nou sistem soler.

Text Krishna Pentayah (ek so lekip konpoze par Marie Anaelle Beatrice Blais, Darren Vella Ayacootee ek Darshinee Goorvadoo) ki finn sorti segon, ti ena kom tit: « Langaz Liniver ». Li met an-avan linportans Matematik dan deskripsion Liniver. Li ousi donn enn deskripsion rapid lor bann sians bazik kouma Fiziks, Simi ek Biolozi, avek detrwa lexanp tire depi nou lavi toulezour ek ousi detrwa fenomenn natirel. Li donn enn deskripsion kourt lor evolision Matematik; li mansionn detrwa gran matematisien kouma Ramanujam, Newton, etc., ek zot bann kontribision; li koz lor konsep infini, nonb zero, algoritm, konsep singilarite dan kosmolozi, lor

deskripsion liniver atraver field equation Einstein. Li kouver, dan bann formil kourt me presi, plizier konsep dan Matematik.

Text Amina Bibi Rosun, « Mezir dan Fiziks » donn enn deskripsion kourt me korek lor bann kantite fizik dan domenn Fiziks, me ousi lor bann inite longer, letan, tanperatir, erer paralax, ‘Vernier callipers’, revey, pandil ek termomet. Li ousi koz lor mass, pwa, volim ek dansite.

Pou fini, mo pou dir ki sa konkour-la enn bon linisiativ ek enn bon koumansman pou exprim an Kreol, bann konsep fondamandal dan Sians ek Teknolozi. Konkour-la finn vinn demistifie lide ki pa kapav exprim bann konsep siantifik ek teknolozik an Kreol.


Anou fer enn Teleskop

(Lindsay Dhookit)

Depi lontan dimounn finn realize ki kapav servi langaz kreol pou enn pake zafer. Nou langaz, li pa zis bon pou sant sega, oubien fer meeting (pou gagn vot dan eleksion!). Depi 19em siek, nou pe servi li pou ekrir zistwar, poem, pies teat, ek roman. Me mo krwar se premie fwa ki pe servi lang kreol pou ekrir enn text siantifik. Dan mo text, mo finn explike ki manier fer enn teleskop. Bon, enn teleskop li enn vre instriman siantifik – ki demann boukou disiplinn ek presizion pou fer li… (Sinon zimaz pou flou, ou kitfwa pa pou trouv nanye!) Fer enn kiksoz avek presizion, li inpe sa nou pwin feb. Dan Moris nou tro fer bann kiksoz apepre! – ek mo espere ki sa louvraz-la ava oriant nou dan bon direksion pou travay avek plis presizion.

Sa louvraz-la pe met Sians dan porte ninport ki Morisien. Kikenn ki ena difikilte lir Angle ek Franse (me ki konn lir Kreol – parski sa ousi bizin aprann!) pou an mezir fer teleskop ki finn dekrir. Ek sa teleskop-la, li pou kapav trouv montagn ek krater ki lor lalinn. Li pou kapav trouv serk otour Satirn, bann lalinn otour planet Zipiter, observ Mars plis an detay – ek kitfwa ousi dekouver enn komet!

Konstrir enn obze siantifik ek fer li marse, enn extra plezir sa! Bonnsans, si ou finn desid fer ou prop teleskop! Ek mo espere ki sa louvraz-la va fer ou plis interese avek Sians! – sians ki finn explike dan ou langaz maternel!


Nou Rasinn

(Krishna Pentayah)

Kan nou bann anset zot lemond ti ape efondre dan soufrans ek kao, kot zot pa ti pe kapav kominike, nou langaz finn ne. Azordi, nou finn erit sa depi nou bann anset. Ek, malerezman, boukou zenn mo laz pa

mem konn ekrir nou langaz. Ena boukou ki onte pou koz li. Zot santi zot ‘ti-nasion’. Me les mo dir zot ki pena ni ‘gran-nasion’, ni ‘ti-nasion’. Ena enn sel nasion; nasion Morisien.

Lasians mem dir ki nou tou finn forme ar bann atom, ar lamatier bann zetwal. Nou finn sorti depi lapousier, nou pou retourn ver lapousier mem. Nou langaz li ousi pwisan, kan nou finn kriye “ALE MORIS” pandan Jeux-des-Iles, parey kouma li pwisan kan zot tou ti dir “Anou batir enn nasion morisien” lepok lindepandans. Sa langaz-la, li nou lidantite, nou lazwa, nou tristes, nou fierte ek nou linite.

Kan nou selebre lamour ek lazwa, nou dir “mo kontan twa”. Mem langaz nou finn servi dan nou soufrans. Pa bliye, kan nou pei ti soufer lao laba, avek Kaya, ou mem anba isi avek Mama Gaia; kan nou Mama Lamer ti ape soufer; sa ler-la, nou tou imin, Morisien, ninport ki nou kouler lapo, ninport kot nou sorti, ninport ki nou lorizinn, nou tou finn met lame dan lame pou sov nou Pei. Ek sa ler-la, langaz kreol ti ape rezone for dan nou leker.

Avan mo fini, mo remersie Shain Ramjan, Shaza Ayacootee, Anaelle Blais, Darshinee Goorvadoo ki finn kontribie pou rediz sa text-la (‘Langaz Liniver’). Zot remarke? Nou bann nom zot lorizinn sorti depi diferan langaz; nou depi diferan relizion. Me seki finn fer nou tou reini, se Lar rafine ki trouv dan NOU langaz maternel. Se sa nou fitir. Se sa zenerasion ki ape monte ti pa ti pa.

Mo remersie lenerzi divinn ki finn donn mwa mo mama, papa ek mo ser ki touletan la pou mwa mem si mo finn swazir enn sime difisil. Mersi. Mersi boukou ki zot finn montre mwa ki mem si nou sorti depi enn ti vilaz (enn ‘gaoun’); mem si nou koz nou langaz kreol, nou rev, li valid dan sa MEM langaz-la. Ek nou pou arive tipa-tipa. Antan ki enn zenn ki finn erit seki nou bann anset finn kite, li nou devwar protez li pou bann ki pe vini apre. Mersi.


Mezir an Fiziks

(Amena Bibi Rosun)

Mo finn swazir tem ‘Mezir an Fiziks’ parski pran bon mezir avek presizion form labaz mem dan Fiziks. Ladan nou aprann bann kantite bazik ek derive ki form enn parti integran tou bann sians ek dan lavi toulezour.

Dan bann experyans siantifik, tou bann konklizion baze lor interpretasion bann data ki finn mezire par bann instriman apropriye. Se akoz samem li primordial ki nou aprann mezire korekteman avek presizion.

Mo espere ki dan lavenir pou ena plis text siantifik an Kreol Morisien ki pou amenn bann zenn plis interese ek bann size siantifik ek rann li pli fasil ek aksesib dan tou bann domenn. Zenes morisien ena bokou talan ek kreativite. Souvan zot pa kapav exprim zot ou partaz zot konesans akoz langaz fer defo.

Mo ena enn panse spesial pou bann zelev ki dan ‘Extended Stream’ ki ena difikilte pou aprann ekrir ek lir bann konsep dan bann size sians kan servi zis Angle. Li ti pou meyer si ti kapav akonpagn bann text existan ki an Angle avek bann text korespondan an Kreol. Sa pou kapav ed zelev ki ena difikilte aprantisaz fer pli bien dan lekol ek dan zot formasion pou enn metie kouma mekanisien, elektrisien ek teknisien.

Mo swet bon kontiniasion a tou bann institision ki pe fer bokou zefor pou promouvwar lang Kreol Morisien, mo lang maternel!

 

- Publicité -
EN CONTINU

l'édition du jour