Anou Koz Parol-121: Gro-plan lor rezilta KM (96,6%) dan premie lexame NCE

Prof. ARNAUD CARPOORAN

 Edision 120 ‘Anou Koz Parol’, pibliye le 10 Zien 2021, ti axe lor selebrasion 10em laniverser paz-la. Okenn parmi bann ki finn travay lor sa edision-la pa ti konsian ki sa dat-la ti pou kwinsid ek piblikasion rezilta premie lexame NCE (National Certificate in Education) ki finn zame organize dan Moris, e kot Kreol Morisien (KM) pou aparet an avan-plan, atraver enn poursantaz reisit ki tous 96,6%, lwin devan tou lezot size. Ankor enn letap istorik dan listwar nou lang nasional. Enn letap ki AKP pe marke zordi atraver enn paz ki pran form enn omaz-remersiman zeneral dedie ek tou bann stakeholder (personel, profesionel ou institisionel) ki finn kontribie depi 2012 (dat introdiksion KM dan primer) ziska zordi, pou rann sa sikse-la posib. Se pou sa rezon-la ki nou pe donn laparol isi ek enn reprezantan sakenn sa bann stakeholder-la: Eugénie Ramen (zelev KM ki finn akonpagn size-la depi 2012), Eveline Ramen, so mama, Francesca Ducasse (ansegnan KM dan primer depi 2012), Megan Rose (ansegnan KM dan kolez depi 2018), Toshanand Beekarry (MES), Dr Beatrice Antonio-Françoise (MIE) ek Dr Guilhem Florigny (UoM).

- Publicité -

Eugénie Ramen (Zelev KM, Bon Accueil SSS) :

Mo ankouraz bann lezot zanfan morisien swiv mwa

Kreol Morisien se langaz dan lekel mo finn grandi. Avan mem ki mo vinn lor later, li ti form parti mo lexistans parski se langaz mo bann anset. Li mo lang maternel, langaz ki mo koze depi ki mo tipti e ki mo kontinie servi pou kominike dan mo lavi toulezour. Pou mwa li inportan aprann lir ek ekrir an KM. Kifer? Parski KM li pa zis enn langaz, me enn matier ki amenn mwa aprann bann nouvo kiksoz lor mo prop langaz. Mo finn fer KM depi Grad 1 ziska Grad 9. Zordi sif 1 ki ekrir akote KM lor mo sertifika NCE konble mwa ar lazwa ek fierte. Li osi rapros mwa ar mo rev pou plitar vinn enn profeser KM. Deplis, pli mo aprann KM pli mo trouv li interesan ek pasionan. Aster mo inpasian pou kontinie dekouver bote ek rises sa lang-la dan Grad 10, e mo ankouraz bann lezot zanfan morisien swiv mwa dan sa lavantir-la.

Eveline Ramen (mama Eugénie Ramen) : Li finn rann mwa bien fier

Dan koumansman, kan mo tifi ti aprann KM dan lekol primer mo pa ti kone ki ete sa nouvo size-la parski dan mo lepok pa ti ena. Avek letan, Eugenie finn fer mwa dekouver KM kouman enn size ek konpran kifer li inportan ki aprann li. Pa zis pou koze, me ousi pou ki li konn lir ek ekrir dan so lang maternel. Azordi mo bien kontan ki mo tifi finn reisi etidie sa lang-la, sirtou kan KM finn rekonet kouman enn lang nasional dan Moris e ki li ansegne dan liniversite. Li finn rann mwa bien fier avek so briyan rezilta dan KM.

Francesca Ducasse (profeser KM dan lekol primer depi 2012) :

Mo persiade ki ena ankor meyer pe vini

Aktielman mo pe travay lekol Plaine St-Cloud RCA, Pont-Praslin. An 2011, mo finn gagn privilez form parti premie group profeser ki finn forme pou ansegn KM dan lekol primer. Sa ti enn lexperyans extremman ris ek inik kot mo finn dekouver, aprann ek apresie boukou laspe mo langaz maternel dan enn kad vreman inedi avek bann dimounn dinamik ek pasione. Malgre difikilte ek challenge ki mo finn rankontre bann premie lane, mo finn res touzour motive ek determine pou valoriz nou langaz maternel ek amenn li touzour pli lwin dan mo bann klas me ousi dan mo lavi personel. Sak lane, li enn gran lazwa pou akeyir bann nouvo zelev ek mo touletan resanti enn fierte imans kan mo get seki sakenn resi akonpli. Mo ena enn gran respe pou bann profeser ek tou lezot dimounn ki kwar profondeman ki KM, ena enn valer inestimab dan ledikasion ek dan lavi sak ti Morisien. Kan mo get kot KM finn arive zordi, mo plis ki fier ek mo persiade ki ena ankor meyer pe vini.

Megan Rose (profeser KM dan kolez depi 2018) : Mo bann zelev finn amenn enn 100% pass

Mo parkour antan ki ansegnan KM finn koumanse an 2018 avek premie group zelev Grad 7 ki ti opte pou kontinie aprann KM onivo segonder. Trwa-z-an apre, mo eprouv enn gran fierte kan mo bann zelev finn amenn enn 100% pass ek finn briye avek zot zoli rezilta an KM. Sa poursantaz-la vinn konfirm propo UNESCO ki dir ki bizin ankouraz vivman lansegnman lang maternel depi tipti parski li ena enn linpak pozitif dan tou bann domenn aprantisaz. Lansegnman KM egalman ed bann zelev pou plis amelior zot kat konpetans: lir, ekrir, koze ek ekoute ek tranpoz zot bann konesans dan lezot langaz ki zot pratike. Dan sa loptik-la, premie kiksoz ki ti mark mwa dan mo premie lane lansegnman KM se a-ki-pwin bann zelev santi zot lib pou exprim zot lopinion an KM kontrerman dan bann lezot lang. Sa lexperyans-la finn osi amenn mwa reflesi lor pwin ki si KM ti itilize kouman enn mod lansegnman, li ti pou kapav ed nou pou diminie nonb zelev ki pa pe reisi sak lane. Pou fini, mo ti zis anvi azoute ki sak zanfan morisien ti bizin gagn lasans pou aprann lir ek ekrir so lang maternel. 

Toshanand Beekarry, MES :  Nou ti met debout enn Subject Advisory Committee

MES finn viv sa premie lexame dan KM la kouma enn moman istorik. Depi introdiksion KM dan lekol primer an 2012, MES finn touletan fer tou so posib pou ki evaliasion dan KM fer avek mem riger ek profesionalism ki dan tou lezot size. Nou finn reisi fer sa pou nivo Grad 4, 5 ek PSAC. Pou lexame KM an Grad 9, depi 2018 nou ti met debout enn Subject Advisory Committee ki finn travay lor tou laspe teknik papie lexame la: ki konesans pou teste, kouma pou teste li, ki nivo pou teste li, etc. Li inportan ki nou exprim nou rekonesans anver tou bann spesialis KM ki finn ed nou dan sa travay-la: bann akademik depi Liniversite Moris, bann pedagog depi MIE ek bann profeser KM ki finn aport zot lexperyans terin dan bann diskision. Moman-la osi apropriye pou ki nou ena enn mo spesial pou tou bann profeser ki finn partisip dan lexersis koreksion. Se avek sipor tou sa bann partner la ki MES finn amenn sa proze-la a bon por. Aster, nou get pli divan ek nou determine amenn tou nou lexperyans ek expertiz teknik dan evaliasion dan proze lexame dan KM nivo Grad 11.

Dr Beatrice Antonio-Françoise, Kordinatris maniel KM Grad 9, MIE :

Linportans enn travay lekip pou fer KM avanse

Antan ki formater profeser KM, se avek enn zoli lemosion ki mo finn akeyir sa rezilta NCE 2021 pou KM. Depi enn stad inikman oral, ziska so ofisializasion onivo lekritir ek so lantre dan sistem edikatif Repiblik Moris, nou trouve ki KM finn ena enn zoli parkour ziska zordi. Si KM dan sistem ledikasion finn ena parkour ki li ena, se gras-a kolaborasion sak stakeholder: depi bann paran ki finn kwar ladan, zelev ki finn swazir sa matier-la depi 2012, ansegnan KM (primer ek segonder) ziska bann institision formasion (MIE ek UoM), ant lezot exanp. Pou premie maniel KM Grad 9, nou finn ena enn zoli kolaborasion inter-institisionel (MIE, UoM, CSU, AKRM, edikater, Minister Ledikasion), kot nou finn trouv linportans enn travay lekip pou fer KM avanse. Aster, tou seki nou kapav swete se ki KM al ankor pli devan ek permet zelev Repiblik Moris epanwi dan zot lang maternel.

Dr Guilhem Florigny, Akizisionist, Liniversite Moris : Enn meyer aprantisaz ek enn metriz size-la

96,6% kandida ki reisi dan KM pou premie lexame NCE pozisionn size-la lor premie mars an-term poursantaz pas. Sa trend-la swiv bann rezilta ki finn deza observe pou PSAC depi 2017. An-efe, parmi tou bann size opsionel, se pou sa matier-la ki pli boukou zanfan ti reisi (apepre 80% zanfan reisi sa lexame-la dan PSAC). Se sirtou onivo kalitatif ki nou observ enn gran diferans avek bann rezilta pou lezot matier. Tandi ki anviron 60% zanfan ti pe gagn enn Grad 1 an KM dan PSAC (donk enn rezilta lao 70%), nou trouve ankor ki, dan NCE, plis ki lamwatie bann kandida finn skor omwin enn Grad 3. Ena ousi 54,9% ki finn gagn ant Grad 1 ek 3 pou KM, kont 48,6% an Angle ek 39,2% an Franse, de lang obligatwar. Sa rezilta-la montre donk ki konstrir bann konesans dan lang maternel ek explik bann konsept lor so fonksionnman permet enn meyer aprantisaz ek enn metriz size-la. Li inportan sirtou par lefet ki nou kapav mezir li an-konparezon avek Franse ek Angle, parski konteni lexame ek evaliasion relativman similer dan sa de size obligatwar-la.

 

- Publicité -
EN CONTINU

l'édition du jour