Le Morne, marone !

DYLAN PARIKSHAAN ALLAGAPEN

- Publicité -

MICHEL CHIFFONNE

Rezistans ek Alternativ

“Nou”, “nou-bann”, “nou-lemorn”.

“Nou”, protagonis dominan dan enn sosiete kapitalis opresif. “Nou”, zeritie, proprieter, posedan, promoter, vizioner. “Nou”, organizater. “Nou”, ekolozis ki ena pou vokasion tir profi depi lanatir. “Nou”, vizioner lekolozi profitab. “Nou”, fondasion ki soulaz lepep ki “nou” mem nou oprime istorikman. “Nou”, ki pena okenn lintere remet enn sistem an kestion malgre tou so inegalite. “Nou” ki kasiet derier enn kad legal bourzwa kinn met an plas par “nou” bann zanset ek ki souvan reaktialize par “nou” bann marionet pou protez “nou” ban aki.

“Nou”, proprieter deklare. “Nou”, amoure levenmansiel. “Nou”, kapitalis kreater ki propoz bon manze ek bon distraksion a dimounn ki kapav peye. “Nou”, zenere, ki partaz “nou” profi avek bann pli tipti, pou integre zot dan enn sistem kot zot plas deza defini – anba, lwin depi enn zoli lavi.

“Nou”, ki pou devlop “nou” Vizion Lemorn. “Nou”, ki pou swazir ki sa bann ti-lame ki pou donn koudme. « Nou” ki pou rekonpans bann ki obeir a “nou” vizion pou mintenir enn sistem ki pe marse byin pou “nou” lavenir.

“Nou”, ki pou pourswiv tou seki vinn konteste “nou” drwa legal a lakaparman dan enn sistem kapitalis inegal. “Nou” ki vener enn lazistis ki baze lor pouvwar ekonomik. “Nou” ki ena kas pou aste later. “Nou”, ki ena kas pou pey avoka. “Nou”, ki pou deside kisannla ki pou al dan prizon. “Nou”, ki pou rasanble lopinion dan “nou” faver. “Nou » ki ena pouvwar.

Zot, lepep, zeritie istorik san papie. Zot, ki pe konbat enn sistem inegal. Zot, ki pe rod terin pou viv ek sirviv. Zot, san tit propriete ki kapav vinn prouv zot lapartenans ansestral evidan a Lemorn. Zot ki pe kontiyn konba zot gran dimounn, zot ki pe rod rekonesans kontribision istorik zot zanset dan konstriksion lil moris. Zot ki finn kontiyn kiltive malgre tou ladversite pandan kantite banane pou sirviv ek fer viv dan enn sistem ki finn obliz zot sarye linzistis ki zot sibir pandan plizir zenerasion.

Zot, ki pa posed mwayin prodiksion. Zot, ki pa posed mwayin sirvi. Zot, ki pena larzan ni leritaz. Zot, ki anklave par enn devlopman ki pa reprezant zot lintere ni lintere enn popilasion ki finn abitie sibir. Zot, ki bizin eternelman soumet a lintere siprem enn model ekonomik depase. Zot, ki pa per pou koz zantrifikasion ek so lefe lor realite lepep. Zot, ki koz lor drwa a akse a later pou depas enn sistem kot zot esklav realite sosial ek ekonomik.

Zot, ki nepli ena drwa plante. Zot, ki oblize res par dizenn dan enn lakaz. Zot, ki pena milion pou aste terin lor lakot ki finn trouv zot pran nesans. Zot, ki finn pran lespwar depi enn Local Development Economic Plan kot ti finn mensione ki bizin donn zot akse a enn bout terin pou zot kapav sirviv dan enn sistem ekonomik opriman. Zot, ki finn pran konfians ar rekomandasion komision Zistis et Verite ki ti vinn konfirm pertinans zot revandikasion. Zot, ki finn aprann ki san bann dokiman san lafors legal-la pa servi nanie kont pouvwar larzan misie-la.

Zot, persekite par lapolis. Zot, ki pe bizin prezante devan mazistra pou defann zot liberte. Zot, akize. Zot, anplis.

Zot, militan politik ki refiz toler enn sistem inzis. Zot, aktivis ki finn pran langazman pou diboute divan tou linzistis ekonomik, sosial, ekolozik ek politik. Zot, lepep ki refiz aksepte lakaparman kouma enn exkiz pou developman. Zot, ki pe propoz enn alternatif ek enn tranzision depi enn sistem ki roul exklizivman dan lintere enn pwanie dimounn. Zot, ki pa pou bes lebra ek kile divan enn dinamik opresif ek manipilater pou diskredit ek denigre revandikasion enn pep ki pe sibir. Zot, ki byinto ankor enn fwa pou divan lakour pou defann vizion pou enn lil Moris kot fer bon viv.

“Nou”, ki konfian kan sa konsern metriz lor bann zouti ki servi pou manipil enn sistem koronpi. “Nou”, ki sertin pou konvink ou ki “nou” lavenir, se ou lavenir ek “nou” lintere se ou lintere. “Nou”, ki pou fet nou viktwar lor lepep ek so revandikasion sak lane divan so lizie ek mem ansam avek li, dan lazwa ek lamizman, lizie dan lizie, lame dan lame.

Tiombo, “nou » la, pa mwa sa! Twa sa?

- Publicité -
EN CONTINU

l'édition du jour