MOLIÈRE AN KREOL: Gro-plan lor Tartif Froder par Dev Virahsawmy

Tartuffe ou l’Imposteur enn komedi Molière ki finn zwe pou premie fwa dan HYPERLINK « http://fr.wikipedia.org/wiki/Ch%C3%A2teau_de_Versailles » \o « Château de Versailles »Château de Versailles le 12 Me HYPERLINK « http://fr.wikipedia.org/wiki/1664_au_th%C3%A9%C3%A2tre » \o « 1664 au théâtre »1664 divan Louis XIV. Li enn pies satirik ki denons ipokrizi ek devosion manti-manti ki sertin dimounn ki frekant bann serk relizie ena, kot zot kalke zot bann diskour lor bann presep relizie, alor ki an prive, zot fer lekontrer seki zot dir. Li paret ki Louis XIV ti bien apresie pies-la. Me bann otorite relizie franse sa lepok-la ti skandalize par so konteni. Zot finn fer presion pou anpes li zwe an piblik, e sa finn dire pandan sink an. Sink an kot Moliere finn bizin kase-ranze plizier fwa pou rann pies-la « prezantab ». Se an 1669 ki pies-la finn gagn anfin lotorizasion pou paret an piblik. Depi sa dat-la, li finn konn enn sikse extraordiner, e zordi, li fer parti bann komedi satirik pli seleb ki finn prodir ziska ler lor plan mondial. Text-la finn tradir an plizier lang e pa finn aret zwe depi plis ki trwa siek. Dan Moris, gras-a travay Dev Virahsawmy, nou ena lasans ena enn tradiksion an Kreol sa pies-la. Dan nou paz Anou koz parol zordi, nou ena zisteman plezir prezant enn extre (Akt 1, Senn 1) Tartif an Kreol, akote so version orizinal an Franse. Bann lekter pou kapav apresie zeni prop ki sakenn sa de lang-la ena kan nou rant lor terin literatir. Nou remersie Dev Virahsawmy ki finn donn nou permision fer detrwa ti retous ortografik lor so text pou fer li kadre ek grafi ofisiel ki nou servi isi. Li bon kone ki apresiasion Dev lor Lortograf Kreol Morisien li pa 100%. Ena bann ti diverzans ki separ nou lor la, me kouma enn gran zwer, Dev finn ase soup pou permet nou remanie so text, desort ki nou bann lekter kapav gagn akse, dan grafi ofisiel, rises ki ena an kreol dan form tradiksion bann text literer klasik. Li bon ousi ki nou azoute ki akote Tartif Froder, Dev Virahsawmy finn osi tradir detrwa lezot klasik franse. Parmi ena: Zistwar Ti-Prens (« Le petit Prince »), Kanjid (« Candide » de Voltaire) ek detrwa poem Jacques Prevert (par exanp « Katar », tradiksion « Le Cancre »). Kan nou’nn poz li kestion, li dir ki pou li tradiksion li enn bon fason pou ferm labous bann dimounn ki dir ki (Kreol) Morisien tro pov pou dir dan gran panse.      

- Publicité -
EN CONTINU

l'édition du jour

- Publicité -