Parazit demokratik

Li pa tro difisil pou konpran ki Moris pe touzour soufer de so lanprint kolonial. Enn viris ki pe bril nou pep ek ki pe anpes li tous so vre potansiel. Dabor nou trouv sa lanprint kolonial-la dan nou lidantite. Dimoun trouv kreol kouman enn langaz inferier. Li koumans dan parlman mem kot protokol konsider-li vilger. Dan televizion ek dan radio ena boukou ki santi zot inferier kan zot koz zot prop langaz. Zot ena tandans bat enn ti-franse. Kouma Kaya ti sante pou to laglwar to bizin emansipe depi mantalite kaptivite. Lesklavaz ek kolonizasion li pa selman fizik li viseral. Li demann enn bon tretman.

- Publicité -

Sa viris-la li osi ek sirtou dan nou lekonomi. Moris so lekonomi-mem inn koumanse avek enn gro linzistis avek linegalite dan repartision later. Ena boukou resers lor lekonomi ki montre ki linegalite lakse later enn viris ki perverti devlopman ek touy konpetision. Sa lartik-la pa pou nomm personn pou ki nou pa res kwinse, li enn kestion distribision pouvwar. Akoz nou demokrasi zame pou marse si nou pa demokratiz nou lekonomi.

Sa mariaz ant mantalite kolonial ek kazi-monopol later li kre enn serk visie pou Moris. Bizin sorti dan sa blokaz-la, bizin sanzman radikal dan nou bann polisi. Sirtou bizin trouv enn solision pou redistribision later ek pouvwar ekonomik. Sinon Moris so soufrans, so brain drain, pou anplifie. Santiman lindepandans pou res enn zistwar.

 

IKO NOKLAS

- Publicité -
EN CONTINU

l'édition du jour