PORTABLE GRATUITY RETIREMENT FUND : Pou enn vre lavansman, pa enn rekil

JEAN YVES CHAVRIMOOTOO

- Publicité -

Militan politik ek sindikal

Depi lontan laklas travayer sa pei-la pe atann enn solision a problem Lumpsum kouma enn delayed remuneration pou tou banane ki linn travay dan so lavi kan li ariv laz retret. Propozision sindikal pou enn Lumpsum ki travayer kapav sarye ar li partou kot li al travay dat depi omwin 15an. Tou santral sindikal ek tou travayer sekter prive pe revandik enn koreksion a linzistis ki travayer pe sibir depi lontan.

Patron, parey kouma li abitie pann ezite pou servi tou bann trou ki ena dan lalwa aktyel pou aproprie li Lumpsum travayer ek ki o final al dan pos aksioner. Ki li pou bann travayer ki sanz patron par swa ouswa par represion, ki pou bann travayer ki patron met deor  atraver bann diferan mekanism ki ena sou lalwa. Tou mwayin inn bon pou bann patron malonet konfiske laswer travayer dan lintere direk bann aksioner, avek ou san zot konsantman. Personn pa kapav nie sa.

Tousala pou dir ki aster ki enn gouvernman inn deside pou amenn enn Portable Retirement Gratuity Fund (PRGF) tou travayer sekter prive ek tou santral sindikal pe veye aseki zafer-la fer. Me tou santral sindikal osi dakor ki propozision ki gouvernman inn met lor latab ena problem.

Rezistans ek Alternativ ek General Workers Federation inn depi komansman mem atir latansion lor bann problem grav ki sa formil PRGF li konporte. Premyeman dan so filozofi ek dezieman dan so teknikalite. Ek sa osi tou santral sindikal dakor lor la. Me anfet toulede lie.

Semenn dernye, Minister Travay inn apel enn renion ek so aktier depi SICOM pou demontre reprezantan laklas travayer ki pa pou ena prezidis a okenn travay. Selon misie Herbert Jouan, samem garanti ki minister ek gouvernman pe donn a bann travayer ki zot pa pou sibir linzistis.

Finalman se bann reprezantan laklas travayer ki demontre a aktier SICOM ki lanpler prezidis travayer kapav sibir avek sa formil-la. Rs 1.2 milyon prezidis avek bann paramet ki aktier lamem inn swazir pou bann travayer ki gagn enn moyenn ogmantasion (Average Salary Increase) 7,5% par lane inklir konpansasion ki gouvernman deside (COLA).

Nou finn osi tom dakor ek aktier-la ki plis travayer gagn ogmantasion/promosion dan so karier, plis li pou perdi kan li ariv laz retret sou Portable Retirement Gratuity Fund. Li ase difisil pou estim avek presizion kantite travayer ki sa reprezante me li pou egal a kantite travayer ki konserne par bann lakor ki sindika signe toule lane plis bann travayer ki negosie par zot mem promosion ek ogmantasion saler.

Ena osi ka bann travayer ki deza manb dan enn Fon Pansion ki so patron inn met dibout. Dan enn manier zeneral, toule 80 000 travayer pou sibir prezidis. Me aktier Minister Travay inn osi dakor ena boukou parmi sa bann travayer-la, ki dan Fon Pansion kontribitiv (Defined Contribision), pou sibir prezidis ankor pli grav, dan boukou ka, pli grav ki ninport ki lezot travayer sekter prive.

Ek finalman prezidis pou pli gran pou tou bann travayer ki travay sou rezim 40h par semenn an konparezon avek bann ki travay par 45h par semenn.

Ena osi menas prezidis lor bann travayer kinn fer enn long karier avek mem patron ek kinn ariv pre ar laz retret. Lanpler bann evantyel prezidis pou depann lor kontribision ki gouvernman pou kapav tire ar patron pou bann lane presedan. Bann santral sindikal pou bizin vey de pre sa zafer Past Years Contribution-la.

Two wrong don’t make a right

Li pa akseptab ki enn gouvernman sey koriz enn linzitis anver travayer par propoz enn sistem ki dan boukou ka, pou milye travayer, li pou enn lot linzistis osi grav ki seki pe korize. Sou sa sistem ki gouvernman lalians Lepep pe propoze patrona dan so lansamb na pa pou bizin debours nanie anplis. Plizier santral sindikal inn ariv a mem konklizion ki globalman patrona pou depans mwins ki seki li deza pe depanse.

Ki li prezidis sou sistem aktyel ouswa sou propozision gouvernman papa-piti li inikman dan lintere bann aksioner.

Be kisannla pou bear the cost de seki ti pe detournn aktielman depi pos travayer dan lintere bann aksioner ? Sistem ki gouvernman pe propoze se enn nivelman par le bas, kouma franse dir. Ek o final, se bann travayer ki pa sibir linzistis ki pou pey depi zot pos pou bann seki pe sibir linzistis.

Nou kapav konklir ki selon formil ki gouvernman Lepep pe propoze travayer ki pa pe sibir linzistis sou lalwa existan pou bizin pey pou bann travayer ki patron pe kokin zot Lumpsum! Se seki nou inn demontre lao.

Enn deziem fit dan mem baja pa fer enn bon baja ! Si nou kapav rezim propozision gouvernman Premie Minis linpos, pe propoz ki linzistis ki existe pou sertin travayer partaze ekitabman par tou travayer sekter prive.

Sa bann prezidis ki nou pe koze-la, li pa pou sanze si nou zis sekiriz o maximum kontribision ki patron pou bizin fer dan fon-la. Sa li enn deziem letap.

Premie letap, se garanti dan lalwa enn minimum ki travayer ena drwa a laz retret. Sa garanti li deza existe dan Employment Rights Act, sou Section 49. Pena pou invant nanye. Li zis bizin mintenir kouma li ete ek azout enn nouvo seksion ki apel Portable Retirement Gratuity Fund ki obliz tou patron kontribiye tou lemwa dan enn fon ki pou servi pou pey enn parti Lumpsum. Samem tou.

Tou travayer sekter prive dan Moris bizin prepar li pou desann lor sime pou defann so drwa aki. Sa drwa aki-la li osi apartenir a bann travayer ki par tou kalite koustik patron inn konfiske, detourne privatize dan lintere aksioner. Pena okenn rezon kifer bann travayer aksepte mwins ki seki zot ena drwa parski ena patron malonet.

…..

Enn deziem fit dan mem baja pa fer enn bon baja ! Si nou kapav rezim propozision gouvernman Premie Minis linpos, pe propoz ki linzistis ki existe pou sertin travayer partaze ekitabman par tou travayer sekter prive.

- Publicité -
EN CONTINU

l'édition du jour