Rol lang maternel dan devlopman dirab enn pei: ki valer azoute pou nou 50 an lindepandans?

Prof. Arnaud Carpooran, OSK
Personal Chair, French & Creole Studies

- Publicité -

Dan kad Zourne Internasional Lang Maternel 2018 ek sirtou 50 an nou lindepandans, nou ena plezir anons lansman 1e nimero, deziem seri Anou Koz Parol, ki port nimero 101 (nou premie seri ti ena 100 nimero). Si nou bann ansien kolaborater, Pascal Nadal, Shameem Oozeerally ek Nuckiren Pyneeandee ankor touzour lamem, se avek plezir ki nou pou akeyir ninport ki lot dimounn ki anvi donn so koudme dan animasion sa deziem seri-la.

Zourne Internasional Lang
Maternel dapre Nasion-Zini

Le 21 Fevriye 2018, inpe partou dan lemond, nou pou selebre Zourne Internasional Lang Maternel. Sa Zourne-la finn koumans selebre depi Fevriye 2000 pou met an valer linportans diversite lingwistik ek kiltirel, me ousi miltilingwism an zeneral dan devlopman lemond.

Tem ZILM pou 2018

Tem ZILM pou sa lane-la li: “Linportans diversite lingwistik ek miltilingwism dan devlopman dirab enn pei ». Kan nou al lor sit Nasion-Zini pou lir text ki akonpagn sa tematik-la dan so version orizinal, nou trouve ki rol ek linportans lang maternel dan kad sa devlopman dirab la, akote lezot lang bien sir, li inpoz li kouma enn evidans: “To foster sustainable development, learners must have access to education in their mother tongue and in other languages. It is through the mastery of the first language or mother tongue that the basic skills of reading, writing and numeracy are acquired.”

ZILM 2018 dan Moris: ki valer azoute
dan kad nou 50 an lindepandans?

Me kan nou get sitiasion Moris lor sa pwin-la, li kler ki nou ankor bien lwin pou konpran ki ete vremem Developman Dirab enn pei tel ki Nasion-Zini definir li, e ki relasion li kapav ena avek kiltir ek valer otoktonn pei-la. Dan nou pei, dan moman mem kot nou pe selebre 50 an nou lindepandans politik par rapor ek bann pwisans kolonial eropeen, nou ankor malerezman pe konsider valer ek kiltir tradisionel inikman anterm pei kot nou bann anset finn sorti.
Seki fini, bien sir, par donn nou enn seri valer ek kiltir tradisionel ki plase enn akote lot, san ki ena boukou dialog ant zot, alor mem ki nou finn deza konstrir ansam telman kiksoz ki deza pozisionn nou kouman enn model antan ki enn nasion ini, otour bann valer komin ek sirtou enn volonte viv-ansam ki rann zalou boukou pei pli pwisan ki nou, ki li lor plan ekonomik ou militer.

Lang maternel, lang ansestral: nesesite
fer enn distinkion kler ant sa de term-la

Me pir ki sa, nou paret telman konplexe pou rekonet nou listwar tel ki li ete, ki nou paret pankor pre pou apel bann kiksoz par zot nom. Par exanp, pou retourn lor tem nou papie zordi, lor kestion langaz limem, nou ankor malerezman pe fer enn konfizion enorm ant lang maternel ek lang ansestral, alor mem ki bann definision dan tou diksioner bien kler lor la.
Enn lang maternel (mother-tongue an Angle) se langaz dan lekel enn dimounn finn grandi depi so lanfans, langaz dan lekel li finn aprann koze e ki li servi dan so lavi toulezour pou kominik ek dimounn otour li dan bann konversasion ordiner.
Enn lang ansestral par kont, se langaz ki anset sa dimounn-la ti ena kom lang maternel e ki li ti servi dan so lavi toulezour pou kominike. Or, kan nou dir « anset », nou fer an zeneral referans ek enn (bann) dimounn ki ena enn lien desandans avek nou, me ki pli elewagne dan nou arb zenealozik ki nou bann prop granparan. An zeneral, li vedir granparan (ou aryer granparan) nou bann granparan (ou aryer granparan), e li ase rar ki enn dimounn ena enn sel lang ansestral.

Si, an teori, li vre ki lang maternel enn dimounn kapav kwinsid ek so lang ansestral, sa ipotez-la plito rar dan realite pratik bann pei miltileng, miltikiltirel ek miltikonfesionel kouma Moris, ki finn peple par diferan bann group dimounn ki sorti kat kwin later. Dan Moris zisteman, e dapre statistik ofisiel ki bann dernie resansman done, plis ki 80% Morisien finn rekonet Kreol kouma zot sel lang maternel, e plis ki 10% finn rekonet Kreol kouma zot lang maternel akote enn lot. Par kont, kan nou al lor terin lang ansestral, lerla bann sif sanze, e nou trouv nou anfas enn dizenn lezot lang, an fonksion pei, landrwa ou group lingwistik, kot sakenn so bann anset finn sorti.

Dan nou sistem edikatif, se dan lobzektif pou prezerv sa bann lang ansestral-la, ki bann otorite finn introdir depi plis 30 an bann lang opsionel ki permet paran sak zelev morisien dan primer, inskrir so zanfan dan langaz ki li konsidere kouma so lang ansestral. Pou Kreol par kont, kan finn introdir li kouma enn lang opsionel, lintansion sete tret li kouma enn lang ansestral pou enn group zelev morisien ki pa ti retrouv li parmi lezot lang opsionel-ansestral. Me dan realite pratik, kan pe ansegn li, se pa zis enn lang ansestral sa group zelev-la ki pe ansegne, me ousi zot lang maternel, ki anmemtan dayer, lang maternel gran mazorite lezot zanfan ki pe fer bann lezot lang opsionel-ansestral.

Sa sitiasion-la plas nou devan enn kontradiksion pedagozik evidan, ki li anterm fason ansegne, ouswa anterm obzekif ansegman-la limem, me ousi par rapor ek seki Nasion-Zini dir lor rol ek linportans ki bizin donn lang maternel, akote lezot lang (li inportan presiz sa), dan kad devlopman dirab enn pei. Kan nou get sif ek kalite rezilta plizier nou bann zelev ki fek sorti HSC dan domenn lang, me mem dan bann domenn pli teknik, nou andrwa demann noumem si nou pe reelman servi nou miltilengwism kouma enn rises ou enn kapital pou devlopman intelektiel, teknik ek kiltirel nou pei, ou si nou pe zis fer enn brikolaz kouma kapav, ek parfwa mem bonavini, avek nou bann diferan patrimwann lingwistik. Dan kad nou 50 an lindepandans, li enn kestion ki merit inpe reflexion.

- Publicité -
EN CONTINU

l'édition du jour