Seki nou bann zom kapav fer

LIONEL LAJOIE

Depi de-trwa semenn lor bann rezo-sosio plizier zenn-fi ek madam inn koumans partaz zot lexperyans arselman ek agresion sexiel, dan lobzektif alez pwa zot tromatism, santi zot mwin tousel ek prevenir lezot – parski souvan bann predater ena enn modus operandi bien regle.

- Publicité -

Si bann mouvman liberasion laparol bann viktim inn amenn bann sanzman, mem si li minim ek pa osi evidan, dan Moris sa travay-la riske vinn inpe pli difisil, akoz exse vertikalite ki existe dan tou sfer pouvwar, ki zisteman an koz isi.

Me si bann sanzman institisionel ek legal paret enn itopi bien lwin (parski pena pwin politik pou marke), ena de-trwa aksion ki nou, bann zom, kapav antreprann pou akonpagn liberasion laparol bann viktim ek travay pou enn sosiete pli safe pou tou dimounn.

Ekoute

Me ekoute sinserman. San koup laparol. Bann mouvman feminis bann lane 1970/1980 ti souvan non-mixt, parski zot ti konstate ki priz parol bann fam ti kapav inflianse par enn prezans maskilin (linvers osi vre). Zot ti prefer retrouv zot ant zot mem, pou kapav koze dan enn manier pli lib, an sekirite ek konfortab. An 2020, konba feminis (apart pou de-trwa exsepsion) nepli deroul dan sa lopozision-la. Konba-la fer dan enn pli gran lespri integrasion. Donk, bann zom osi ena zot plas dan sa konversasion-la. Me li inportan ki nou aprann pena rol prinsipal ek zis ekoute dan enn manier aktiv. Me ekoute pou konpran, pa pou reponn.

Kwar

Enn bann rezon kifer bann viktim arselman ek agresion pa al delavan avek bann depozision Lapolis, se ki zot kone ki dan levantialite enn case, parti advers pou esey dekredibiliz zot. Osi, nou konstat li souvan, ki kan enn zenn-fi ou madam pran so kouraz ek denons so bouro apre boukou letan, dimounn ena tandans kestionn so motivasion (ki enn manier pret li bann lintansion) san realize ki zefor li’nn bizin fer pou afront so laper ek sorti dan silans ek probableman expoz li a bann konsekans grav.

Donk, li devwar bann zom ekout temwaniaz bann viktim ek akord linportans ki bizin. Ek pa poz kestion lor ki li ti mete, ki li’nn dir ou fer ki’nn kapav amenn sa sitiasion-la, kifer li’nn aksepte kik propozision, kifer aster-la ki li pe deside pou denonse.

Rekonsider nou

bann laksion pase

Parski li arive ki parfwa, nou zom, fer kiksoz ki paret banal pou nou, me ki lezot viv kouma enn moman tromatizan ou ki met malalez. Li kapav enn remark lor labiyman ou fizik, enn konportman, enn demann inpe tro insistan pou gagn kiksoz, non respe konsantman dan kad nou koup, ou parfwa enn regar deplase. Nou bizin kapav assess nou bann laksion pase, ek demann pardon dan ka nou’nn fote (si toutfwa nou interlokitris dispoze pou gagn sa konversasion-la dan sa ler-la).

Kestionn nou rapor

a nou maskilinite

Azir an konsekans si nou trouv kiksoz ki pa korek. Ki inplik enn gro travay ’dezaprantisaz’ bann reflex ek labitid ki’nn ankre dan nou depi tipti.

Ki savedir ‘enn zom’ pou mwa? Ki manier mo viv lefet ki mo enn zom? Kouma mwa antan ki zom mo interazir avek lezot? Ki mo pozision ete par rapor a sistem patriarkal? Eski ena bann privilez ki mo zwir akoz mo enn zom? Eski manier mo viv mo maskilinite permet mo bann frer “omosexiel”, mo bann ser lesbienn ou bann dimounn ki manifeste zot zar ou sexialite dan enn lot manier santi zot alez? Eski li bon ki mo servi mo “pede”, me pli larzman eski ena eleman agresif dan manier ki mo koze? Eski manier mo viv mo maskilinite port prezidis, met malalez ou kapav danzere pou bann tifi, zenn-fi ou madam? Eski mo maskilinite fer dimounn, inklian momem, ditor?

Enn lalis inkonple bann kestion interesan poze pou enn meyer lekilib dan limanite.

Pa vinn konplis

par nou silans

Fer bann zoli diskour, ekrir bel post lor rezo-sosio, prezant zoli analiz dan lartik zournal pa vedir nanye si dan bann sitiasion reel nou res trankil. Parfwa, par laper patron ou lot siperyer yerarsik, par laper trayir enn fos solidarite zom, par fasilite kwar ki nou natir koumsa, par pares ek mank kouraz al kont seki nou’nn abitie, nou fer koumadir nou pa trouv nanye. Dan fami, dan travay, dan klas, dan transpor, lor lari, partou nou trouv bann konportman ou tann bann parol ki nou kone pa bon, ek souvan nou prefer konfor nou lindiferans.

A sa silans konplis-la, Adèle Haenel – aktris fransez ki’nn bien vokal lor bann zafer agresion ek arselman sexiel, dir ki silans meyer mwayin pou gard lopresion an plas.

- Publicité -
EN CONTINU

l'édition du jour