Anou Koz Parol 109 – Inegalite fam-zom dan langaz, piblisite ek media

Dr Yannick Bosquet,
Senior Lecturer, UoM

Pou sa nimero-la, nou pe propoz enn reflexion par bann etidian ek profeser Liniversite Moris lor bann diferan form inegalite sosial ant fam ek zom. Zordi zour kan nou koz konba pou egalite zom-fam, nou ena tandans fokaliz lor egalite an term drwa, saler, ledikasion, reprezantasion politik ouswa profesionel me nou ena tandans pa realize ki piblisite, media ek langaz zot osi bann vekter inegalite.

- Publicité -

Par exanp, pou mo « fam », ek so bann deklinezon, nou note ki zot itilizasion dan vokabiler kouran pa parey kouma zot ekivalan maskilin. Si pran bann expresion koman « Nwar fam, fam palab, fam tabardenn; fam p… », etc., nou remarke ki non selman zot pezoratif pou bann fam, me anplis, si nou ranplas mo « fam » par « zom », swa bann expresion-la pena okenn sans (« nwar zom » ek « zom tabardenn »), swa zot vinn ankor plis insiltan pou bann zom an rezon zot asosiasion avek bann ‘kalite’ ki konsidere sirtou koman prinsipalman feminin (« zom p… » ou « zom palab »). Term ‘mari’ dan lang kreol rant dan plizier kategori gramer: enn kou li enn « nom », kot li vedir dimounn avek ki enn fam inn marye, lot kou, li enn azektif, kot li ena enn konotasion pozitif (Enn mari fam sa!). Me li ousi enn adverb ki vedir « bokou » ouswa « extra » (Mo finn mari dormi.) ou mem enn interzeksion kot li exprim enn gran letonnman (Mari sa!). Dan tou bann ka, nou trouve ki mo « mari » ena enn konotasion pozitif, me si nou get mo « fam » ouswa mo « madam », nou konstate ki zot apartenir zis kategori nom ek zot pena mem porte pozitif.

————————————————

Fam dan media : Christina Chan-Meetoo, Senior Lecturer, UoM

Media finn lontan reflet sosiete patriarkal ek finn reprezant fam swa kouma enn sint, swa kouma enn lobze pou admire ouswa kouma enn fam fasil, enn p… Finn ena progre, me sa bann stereotip bankal la ankor vizib. Nou finn fer enn letid pou get prezans fam azordi dan striktir lindistri media, dan konteni lartik lagazet ek ousi pou gete ki persepsion zournalis ena lor fason tret bann fam dan media. Malgre ki ena boukou fam ki travay dan media (plis ki 60% dapre bann sef redaksion), zis 25% ki dan ‘top management’. Bien tigit fam ena zot prop lemision radio dan “peak time”! Parmi plis ki 600 lartik ki nou finn analize, anviron 400 ti ena nom zournalis-la ek anviron 100 ti gagn tretman prioriter, seki kapav apel ‘top news’. Nou finn trouve ki 47% tou lartik signe ekrir par enn fam, me zis 38%  lartik ‘top news’ finn ekrir par enn fam. Sa paret ankor korek. Selman, kan nou get konteni, nou trouve ki fam reprezant zis 30% bann sours an zeneral ek zis 24% pou bann sours exper. Zis 36% foto ti ena fam kouma personaz prinsipal. Laplipar letan fam paret kouma enn ‘faire-valoir’. Nou finn osi koz avek 28 zom ek 29 fam dan media. Parmi, 7 zournalis lor 10 panse ki ena problem dan tretman fam dan media. 4 lor 10 finn mem temwin bann insidan ek arselman dan zot prop konpani. Zis 2 dir ki ena enn kod de kondwit kler lor la dan zot travay. Ki savedir tousala ? Savedir ki ena ankor boukou travay pou amelior plas bann fam dan media, ki li dan striktir bann konpani, ki li dan konteni lartik me ousi dan formasion bann zournalis. Parski bann media ena kapasite inflians nou fason panse, zot mem bizin vinn bann azan sanzman.
————————————————

Hmmm ! Get sa zoli lartik-la : Deborah Edouard, Diplome, BA (Hons) French, UoM

Enn loto pase, klaxone, lavwa enn zom dir: « Psst psst…Zoli lartik! ». Komie Madam pa finn deza sibir sa kalite komanter-la lor lari? Pandan lontan, sa fenomenn-la finn konsidere kouma enn zafer normal ek laplipar bann tifi kolez ou bann madam res trankil, bes zot latet. « Pa kas tet twa, enn ti badinaz sa », se seki nou abitie tande. Me letan nou asize nou reflesi, nou realize ki li pa normal. Se enn pratik meprizan ek violan anver bann fam, enn form arselman. Dan kad enn kour UoM, mo finn etidie langaz ki servi dan bann ka arselman kont bann madam lor lari, e mo finn konstate ki, dan sa kad-la, bann fam souvan konpare swa ek bann zanimo (« Get sa ti poul-la, zoli femel »), swa ek bann manze (« Hey enn mari manze sa, fer goute do ») swa ankor ek bann obze (« Get sa kouma zoli! Zoli lartik »). Zordi deplizanpli dimounn pe ouver lizie lor sa fenomenn-la ek pe denons violans verbal ki finn banalize anver bann fam. Dan Lafrans, ena platform ‘Balance ton porc’ kot bann fam pe pran laparol pou denons violans ki zot sibir lor lari ek soufrans ki li zenere. Dan Moris, ena platform ‘Shame them’ lor Facebook ki finn kree. Lari enn lespas piblik kot bann fam bizin lib ek santi zot an sekirite. Inn ariv ler pou montre respe ek aret sa bann pratik ki pa bann badinaz!
————————————————
Napa gagn onte koz reg : Agnes Seeruthun, Diplome BA (Hons) French, UoM

Bann fam souvan ena enn fason detourne pou dir ki zot pe gagn zot peryod. Apartir enn travay ki ti realize an 2001 par detrwa etidian UoM ek bann linformasion ki mo finn rekolte an 2019, li paret ki ena plizier stratezi ki bann madam finn trouve pou evit dir: “mo pe gagn mo peryod”. Ant 2001 ek 2019, ena bann stratezi lingwistik ki pa finn sanze. Par exanp, ranplasman term ‘reg’ par enn nom prop paret souvan: « Charlie », « Matant », « Uncle John » ouswa « Dame Nature ». Enn lot stratezi, se itilizasion metafor pou dir aksion enn zafer ki pe koule kouman « volcan en éruption », « deborde, debordman » ouswa « debarke ». Osi, dan plas dir bann mo presi, ena enn tandans fer referans kouler rouz, kouma dan « lamer rouz, pavion rouz ou drapo zapon ». Pou dernie-la, limaz enn pwin rouz ki vinn fer enn tas lor enn pavion blan bien for ek montre ki, dan sertin ka, kan enn madam gagn reg, se enn defo ki ena lor nou drapo blan. Si sa bann stratezi lingwistik la montre kreativite, zot osi montre tabou ki ena otour mo ‘reg’ ek lefet ki bann madam gagn zot reg. Bizin aret konsider reg kouman enn tabou ek dan plas gagn onte, bizin selebre sa ki ariv bann madam toule mwa, parski se atraver reg ki ena potansiel lavi.

————————————————

Padman Challenge : Christophe Roquelor ek Rose Armand, Etidian B.A (Hons) French, UoM

Dan kad lazourne internasional pou bann fam, sa lane-la, detrwa etidian UoM ti desid pou integre ‘The Ripple Project’ ek ansam zot finn aport enn led bann fam ki ti dan problem. Zot finn osi desid pou briz tabou ki touletan finn ena konsernan peryod. Seki ti plis bizin atake se regar ki bann zom porte lor tou seki konsern lizienn feminin. Zot finn fer sa dan form enn challenge, Padman Challenge, kot bann zenn, sirtou bann garson, pran zot mem an-foto avek enn pad ouswa enn pake pad ki zot pe aste ek lerla zot poste sa lor rezo sosial Facebook avek hashtag #padmanchallenge. Ti osi ena enn bwat lor campus liniversite pou ki bann etidian ek ninport kisann-la aport bann donasion. Finn rekolte plis ki 400 pake pad ek enn kantite lezot prodwi izienik dan zis 2 zour! Sa bann donasion-la finn soulaz enn gran kantite fam ki pena mwayin pou aste zot pad toule mwa ou ki pa pe resi gagn enn bon lizienn dan bann prizon.Sa levennman-la finn fer sertin zom sanz zot vizion e kas tou bann baryer initil ki lasosiete ti’nn ena konsernan peryod.
————————————————

Fam dan reklam: enn Superwoman normal : Hema Ramnarain, Diplome BSc (Hons) Communication Studies, UoM

Nou remarke kouma lapres morisien servi bann fam dan boukou piblisite. Me nou pa touzour konsian fason sa pe ankouraz bann stereotip. Lakoz sa nou finn fer enn ti resers lor reprezantasion bann fam dan bann reklam morisien. Nou finn mem fer enn ti lexperyans kot nou finn modifie bann zimaz dan reklam ki finn paret dan lagazet ek bann lavwa dan bann reklam lor radio. Nou finn ranplas fam par zom ek vice versa pou konn persepsion bann dimounn lor la. Sa ki nou finn konstate se ki enn ta stereotip kasiet dan bann reklam ki pa paret sexis ek dimounn pa tro detekte zot apart kan fer sa lexperyans-la. Nou finn trouve kouma bann mo ki definir zimaz « sexy » bann fam dan bann piblisite zot konsidere kouma normal, me li pa parey pou bann zom. Kan montre enn zom sexy dan plas enn fam, dimounn riye oubien gagn zene. Nou finn osi trouve ki si montre enn fam avek enn tabliye, vedir li enn fam o-fwaye. Fason li abiye definir li. Selman kan enn zom met tabliye, dimounn trouv li kouma enn misie ki pe ‘ed’ so madam! Kifer nou pe ankouraz sa persepsion-la? Kifer ena sa lide pou « ed madam »? Eski se zis devwar bann fam pou pran kont zanfan, louvraz ek kwi mem si li osi li pe travay parey? Dapre lord, fam li parfe; li kapav zer so lavi profesionel ek personel! Kitfwa bizin trouv enn nouvo nom pou sa bann fam-la: “Superwoman normal”!

- Publicité -
EN CONTINU

l'édition du jour