ANOU KOZ PAROL 110 – Di-z-an depi ki premie Diksioner Morisien monoleng finn lanse

Christina Chan-Meetoo,

- Publicité -

Senior Lecturer, UoM

CHRISTINA CHAN-MEETOO,
Senior Lecturer, UoM

Sa lane-la, fer di-z-an depi ki premie Diksioner Morisien monoleng finn lanse par Profeser Arnaud Carpooran ek so lekip. Ek zordi, ape lans so trwaziem edision. Se enn travay enorm ki pa ti pou parey san kolaborasion bokou dimounn, sirtou bann etidian Liniversite Moris. So sikse finn sirprann bokou me se parski ti ena enn demann depi piblik, ki li akademik, ki li dan milie ekrivin me osi gran piblik, ki Diksioner Morisien finn vinn enn referans. Azordi nou donn laparol sertin bann premie kolaborater ek osi bann itilizater fidel, gras a ki Diksioner Morisien kontign existe.

….

Temwagnaz bann premie kolaborater

Raana Banu Moïdeen : “Enn gran exersis metalangaz ek lexikografik”

Proze Diksioner Morisien, depi so prototip ziska so trwaziem edision, reprezant pou mwa enn vwayaz dekouvert parmi tou bann mo, term ek expresion ki tipik langaz Kreol Morisien.  Li enn gran exersis metalangaz ek lexikografik kot mo’nn bizin reflesi lor kouma explik bann mo kreol an kreol mem, ek ekrir zot, ki pa ti fasil pou enn langaz ki ti oral pandan bien lontan ek ki pa ti ena enn lortograf ek gramer.  Li osi enn vwayaz kiltirel ek istorik parski li’nn permet mwa dekouver boukou mo ek expresion ki ti pe servi par bann zenerasion avan nou ek ki montre bann pratik letan lontan.  Elabor enn diksioner monoleng kouma Diksioner Morisien demann boukou zefor ek pasians me li pa ti difisil pou mwa parski mo ti dan enn lekip ki osi pasione ki mwa par lingwistik ek terminolozi. Pou mo proze trwaziem lane BA (Hons) French, mo ti travay lor enn repertwar terminolozik lor bann metie maniel. Sa ti mo premie lexperyans dan sa domenn-la, ek, san ki mo ti kone lerla, mo premie kontribision dan proze Diksioner Morisien.  Avek evolision lang Kreol, nou lekip kolaborater ena ankor vwayaz pou fer.

…..

Sushila Seetaram : “Se enn rev M. Carpooran ki’nn realize”

Apre 10 an, 3e edision Diksioner Kreol Morisien inn lanse zordi. Ankor enn gran pa dan sa proze ki pa pe aret grandi an term linportans. Mo santi mwa onore pou fer parti sa proze-la me sirtou privilezie parski mo fer parti premie lekip ki ti kolabore dan proze diksioner: lekip ‘Dinozor’  kouma M. Carpooran apel nou! Sa lane-la, Diksioner Morisien pe selebre so 10 an, me travay-la inn komanse depi plis ki 15 an par enn prototip (let A-E).  Proze diksioner, nou tou kone, se enn rev M. Carpooran ki’nn realize e ki pa pe aret perfeksione. Li’nn travers bokou zenerasion etidian depi 2003 pou vinn ziska 2019. Samem ase pou montre lantouzias M. Carpooran pou konkretiz sa proze-la e anbark avek li tou bann se ki partaz mem lintere ek pasion pou travay lor enn diksioner monoleng. Sa demann enn vizion, enn gran kouraz, bann konpetans neseser ek enn lekip soude pou proze-la abouti malgre bann obstak. Sirtou ki nou tou kone M. Carpooran ena enn vites travay ki demann enn degre adaptasion! Mo’nn gagn lokazion travay lor lezot proze, kouma proze gramer Kreol Morisien ek standardizasion grafi Kreol Morisien, me diksioner se enn lot dimansion. Kan nou get prodwi fini la, se la ki nou rann nou kont volim travay extraordiner ki sa kouve. Mo pa ti panse mo pou resi tini ziska 3e edision. Me erezman, proze-la dirize par enn dimounn dinamik ki konn gard so lekip ek anbark bann nouvo kolaborater pou anrisir sa diksioner-la. Kan nou ti komanse, grafi Kreol Morisien pa ti ankor standardize, ni ti ena kit letid lor so gramer, so striktir. Me zordi, zanfan pe aprann ekrir Kreol Morisien dan lekol. Nou temwin sa parkour-la e nou pe viv bann sanzman dan peizaz lingwistik ek dan domenn ledikasion dan Moris. Pa tou dimounn ki kapav rev enn proze osi gran, form enn lekip ki tous plizier zenerasion, pibliye enn diksioner, kontigne perfeksionn li apre tou sa lane-la. Mo dir enn gran bravo a M. Carpooran e sak kolaborater ki’nn kontribie dan sa imans travay-la!

…..

Gaëlle Basse : “Enn diksioner se-t-enn rankont…”

Premie fwa mo ekrir Kreol mo ti ena 5 an, pou raport mo frer… 15 an apre, mo gagn sa gran loportinite pou ed enn pei dekouver ek apresie so lang maternel. Pa gagn drwa dir non! Enn diksioner se-t-enn rankont, e dan ka diksioner Kreol Morisien, ti enn devwar: devwar memwar pou tou seki finn lite pou ki lang Kreol gagn rekonesans; enn devwar pou prezerv nou patrimwann lingwistik. E pou sak edision – depi prototip ziska zordi – mo finn santi responsabilite ki nou, bann kolaborater, ena dan lekritir premie diksioner monoleng. Sa lavantir-la li extraordiner pou mwa parski li finn koumanse alor ki mo ti ankor etidian liniversite e mo dekouver ki nou pe kre enn kiksoz ki boukou dimounn ti krwar inposib. Me kouma M. Carpooran abitie dir, ti ena ase fou/fol otour li pou swiv li dan sa proze-la! E zordi, mo ankor santi mwa touzour fier ki mo’nn gagn loner amenn mo kontribision dan sa zoli diksioner ki ed zanfan, zenn ek gran dimounn vwayaze ek rekonekte ek nou leritaz.

=====

Laparol a bann itilizater

CC-M

Gérard Ahnee ek Élise Mignot konn Diksioner Morisien depi so premie edision an 2009. Élise ti fek ariv Moris ek li ti pe travay l’Institut Français de Maurice (IFM). Bien vit, li finn pran konesans lexistans Diksioner Morisien dan mediatek, par bann diskision avek bann ekrivin e bann artis morisien ek osi atraver travay ki fer dan Liniversite Moris par Arnaud Carpooran, Vinesh Hookoomsing, etc.

Yianna Amodine finn dekouver Diksioner Morisien an 2011, kan li ti pe etidie liniversite Moris. Mem si li pa ti pe etidie Kreol Morisien, li ti interese konpran kouma nou lang maternel fonksione. Sa lepok-la, li ti kontan ekrir bann ti zistwar an Franse ek Angle. « De-trwa lane apre, kan mo’nn santi ki mo’nn komans metriz grafi ek lortograf, Kreol-la ti pe vini par li tousel sak fwa ki mo ti anvi ekrir! » Depi sa, Yianna inn pibliye trwa zistwar an Kreol dan Collection Maurice par Immedia. Detanzantan, li ekrir bann poem ki li poste lor Facebook.

Gérard dekrir limem kouma enn frankofonn ki finn gagn enn koutfoud pou lang kreol. « Sa diksioner-la finn permet mwa pran kont ki kantite depi sinkant an, bann lingwist finn trime pou fer nou lang alafwa nasional e alafwa mazoriter, depi so stati oral vinn enn lang ekri. » Li panse ki sa diksioner-la li bien inportan parski li enn zouti extraordiner ki « pou permet nou Lang Nasional ranpli so vre rol – swa enn vre sima nou linite nasional. »

Pou Élise, Diksioner Morisien ena plizir fonksion. Li permet konsilte definision bann mo, trouv zot ekivalan dan lezot lang ek lir bann reg gramer pou lang kreol. « Kouma tou diksioner, sa finn permet mwa fer bann vwayaz dan enn lang inkoni pou mwa a lepok ek esey konpran kiltir morisien. » Élise ti pe servi so diksioner omwin 2 a 3 fwa par semenn kan li ti Moris. Koumsa mem li finn gagn lide apel bann seans prozeksion film « Sinema Koltar » pou Festival Île Courts. Élise panse ki diksioner enn zouti fondamantal pou promosion Kreol Morisien, li extra konple ek referanse. Li donn bann referans extra ris pou lorizinn bann mo. Li permet dimounn gagn enn lapros konplet lor langaz-la, so listwar, kouma servi li ek kouma li fonksione.

Kant a Gérard, li dir ki li servi diksioner touletan. « Avan ki ou kapav adapte ou lespri a lekritir fonetik, ou bizin pran konsians ki kantite ou lame ouswa ou servo finn formate pou ekrir selon reg franse ouswa angle. Ou kone komie fwa mo finn bizin get mo KRWAR avan mo ekrir li ? Ou pa pou le krwar!!! »

Yianna osi touzour gard so diksioner akote li kan li ekrir. Li pa anvi ekrir apepre parski li panse ki kan nou standardiz enn lang, nou plis kapav servi e konpran li dan plizir domenn, e nou permet li gagn rekonans ki li merite. Yianna kontan ki li enn diksioner monoleng; gras-a bann explikasion-la, li arive konpran sinifikasion sertin mo pli bien, e li osi dekouver bann nouvo mo ki li kapav servi toulezour ek sirtou dan so lekritir.

Gérard panse ki trwaziem edision-la finn boukou ameliore sirtou ki sak paz ena so premie ek so dernie mo.  « Me kan ou amoure kouman mwa ou exizans grandi ar ou lamour e ou napa anvi ki bann ki touzour pou rod tir lay e vinn rod lipoupoul mark pwin ar zot bann kritik… kitfwa merite(!) Isi note ki lexpresion « tir lay » ou swa « rod lipoupoul » napa existe dan 3e edision! » Lakoz samem li ti pou kontan si ti kapav met dibout enn lekip amater ki kapav met latet ansam pou koumans donn koudme pou ki prosenn edision ankor meyer, touzour meyer.

Azordi ki li nepli Moris, diksioner li kouma enn ti bout Moris pou Élise ek sa fer li rapel sa letan ki li finn pase dan nou pei. Sa fer li pans bann son, bann lamizik, bann liv, bann artis, bann dimounn, bann kamwad, bann lamour ki kouma bann zetwal dan so lavi. « Azordi pou mwa, Diksioner Morisien inpe kouma enn gato piman Madeleine de Proust! »

- Publicité -
EN CONTINU

l'édition du jour